Tribina ''Ni tebi, ni meni meningitis - zaštiti se od krpeljnog meningoencefalitisa pravovremenim cijepljenjem'' u organizaciji portala Zdrava Krava i udruge ''Aktivan život'' okupila je različite stručnjake i predstavnike društva koji su kroz dinamičan razgovor odgovorili na važna pitanja te se dotaknuli tema prevencije i liječenja bolesti koje prenose krpelji.

Na tribini su sudjelovali Tina Šolja, predstavnica Udruge DŠR Aktivan život, mag. kineziologije i aktivna planinarka, Mirjana Kolac, dipl. kineziologinja i planinarka, prof. Milivoj Jovančević, dr.sc., primarijus, pedijatar te dr. med Kruno Sokol, spec. epidemiolog iz Službe za epidemiologiju sa Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". 

Koja su žarišna područja u Hrvatskoj?

U Republici Hrvatskoj, dvije najčešće bolesti koje prenose krpelji su krpeljni meningoencefalitis (KME) i lajmska borelioza ili lajmska bolest. U Hrvatskoj se pojavljuje srednjoeuropski tip KME-a. Javlja se u kontinentalnom području između rijeke Save i Drave (u okolici Zagreba, Varaždina, Bjelovara, Koprivnice, Križevaca, Vinkovaca) te u okolici Slavonskoga Broda. Krpelja ima i u urbanom području grada Zagreba koje se prostire do podnožja Medvednice te na samoj Medvednici (zona u kojoj ima KME-a).

Krpelji: ima li razloga za paniku?

Od 2010. do 2014. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 2556 slučajeva lajmske borelioze te 173 slučaja krpeljnoga meningoencefalitisa, dok su u gradu Zagrebu u istom razdoblju zabilježena 704 slučaja lajmske borelioze te 10 slučajeva krpeljnoga meningoencefalitisa. "Kada govorimo o bolestima koja prenose krpelji, riječ je o bolesti žarišta jer se krpelji nalaze u određenim zonama. Najveće žarište je na području sjeverne Hrvatske te manje žarište na području Istre. Ne mora se svatko tko je inficiran razboljeti, ali se rizik povećava ako je riječ o ubodu više krpelja", rekao je epidemiolog Kruno Sokol.

Razlika između meningoencefalitisa i lajmske bolesti

Primarijus Milivoj Jovančević pojasnio je detaljnije te dvije bolesti koje prenose krpelji. "Borelioza je puno češća i teža bolest koju prenose krpelji. Prilikom uboda krpelja, a ponekad prođe i mjesec dana nakon uboda, može se na koži pojaviti crvenilo i upala. U slučaju da bakterija uđe u krv, na više mjesta u tijelu mogu se pojaviti znakovi zaraze, odnosno Lajmske bolesti. Ponekad bakterija može doći i do moždanih stanica. Kako ne postoji cjepivo, bolest je važno prepoznati što ranije te se ista liječi antibioticima. Druga bolest koju krpelji prenose je Krpeljni meningoencefalitis, a virus se također ubodom krpelja može unijeti u organizam čovjeka. Sam virus se nalazi u slini krpelja i ako se bolest razvije u organizmu čovjeka i proširi krvotokom, organizam se sam pokušava izboriti. Simptomi bolesti su slični gripi te se popisuju lijekovi protiv bolova i slično", objasnio je primarijus.

Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa

Kako sam virus može uzrokovati i teške posljedice poput poremećaja svijesti, poremećaja govora i oštećenja moždanih živaca vrlo je važna pravovremena zaštiti. Dobra vijest je kako osim općih uvjeta zaštite, postoji i mogućnost cijepljenja protiv virusa krpeljnog meningoencefalitisa (KME).  "Zemlje poput Austrije imaju cjepivo protiv virusa krpeljnog meningoencefalitisa pod obaveznim, a cjepivo svakako predstavlja mjeru zaštite od bolesti", rekao je epidemiolog Kruno Sokol