Zadržavanje stolice kod beba i djece
Razlog opstipaciji u djece u 90 posto slučajeva je funkcijske prirode, što znači da nije uzrokovana patologijom, već voljnim zadržavanjem stolice zbog izbjegavanja neugode. U preostalih 10 posto potrebno je tražiti organske uzroke, to jest neku anomaliju ili bolest.
Funkcijska opstipacija definira se prema međunarodno dogovorenim "III rimskim kriterijima". Karakterizira ju pojavljivanje najmanje dva od sljedećih kriterija:
a. neredovita stolica (frekvencija rjeđa od 3x tjedno)
b. bijeg stolice u djeteta koje je postiglo kontrolu sfintkera (1x tjedno ili više)
c. zadržavanje stolice
d. bolna ili otežana evakuacija stolice
e. prisustvo obilnih masa u završnom debelom crijevu
f. stolica velikog volumena koja može začepiti zahod.
Funkcijska opstipacija nije uzrokovana organskim razlogom, tj. bolešću. Nastaje uglavnom nakon neugode koju dijete iskusi prilikom defekacije tvrde stolice, nakon čega razvije obrazac zadržavanja stolice, što znači da stišće vanjski sfinkter (umjesto da ga opušta) i onemogućava istiskivanje stolice. To ponavlja kod svakog nagona na defekaciju kako bi izbjeglo ponovni osjećaj neugode.
Tako se stolica ne evakuira na vrijeme, te se dalje stvrdnjava i povećava kalibrom. Svaka sljedeća evakuacija sve je bolnija, pa dijete zapravo samo dalje usvaja isti krivi mehanizam i tako nastaje začarani krug. Dugotrajna opstipacija dovodi u konačnici do gubitka tonusa i osjetnih funkcija završnog debelog crijeva, tzv. "lijenih crijeva".
Kritična razdoblja od dojenačke dobi do škole
Neke okolnosti i životna razdoblja tipični su za nastanak problema. U dojenačkom razdoblju to je obično period prelaska na dohranu, pogotovo ako roditelji krenu uvoditi jednu za drugom namirnice koje pretežno stvrdnjavaju stolicu (pr. riža, banane, mrkva) ili prelazak s majčinog mlijeka na adaptirano.
Sljedeće rizično razdoblje je doba stjecanja kontrole sfinktera, od 2 do 4 godine, to je ujedno i najčešće doba pojave funkcijske opstipacije. Događanja, poput pritiska oko usvajanja kontrole sfinktera, polaska u jaslice/vrtić mogu biti triger koji će potaknuti dijete na izbjegavanje defekacije.
U školske djece tipično je izbjegavanje defekacije u za njih neoptimalnim uvjetima (u školi, zbog zaigranosti i sl.) te izbirljivost i neadektvatna prehrana (jednoličan jelovnik s malo vlakana ili s velikim količinama mlijeka).
Znakovi organski uzrokovane opstipacije
Organsko uzrokovana opstipacija znači da je razlog nastanku poremećaja neka patološka promjena/bolest (anomalija probavnog trakta, nedostatak živačanih stanica završnog debelog crijeva, hormonski i metabolički uzroci, alergija na kravlje mlijeko, celijakija, cistična fibroza...). Na organski uzrok nas obično navode "upozoravajući znaci".
Najvažniji su: rani nastanak tegoba ( u prvih par mjeseci života), slabo napredovanje na tjelesnoj masi, povraćanje, temperatura ili čak povremeni proljevi koji prate izostanak stolice i sl. Neki znaci vide se samo kod pregleda, tako da je uvijek preporuka da dijete s opstipacijom pregleda liječnik, koji će najbolje razlikovati funkcijsku od organki uzrokovane opstipacije.
Bijeg stolice
Bijeg stolice (inkontinencija) je ispuštanje dijela ili cijele stolice u za to socijalno neprihvaljivim uvjetima. O inkontinenciji stolice govorimo nakon što je dijete usvojilo kontrolu sfinktera. To je očekivano do dobi od 4 godine. Razlikujemo retencijsku od neretencijske inkontinecije.
Retencijska (još se naziva i preljevna) nastaje kao posljedica opstipacije, što znači da je završno debelo crijevo prepunjeno stolicom i da se ta stolica preljeva, što dijete ne može konrolirati. Tada su obično rubljem zaprljane gaćice, ali nije ispušteno puno stolice. Dio je kliničke slike opstipacije, a nestaje kada se evakuiraju nakupljene fekalne mase. Za liječenje je nepovoljnija neretenivna inkontinencija stolice, gdje imamo nevoljno ispuštanje stolice u rublje, a da se ne vidi tome jasan uzrok, tj. nema prepunjenosti crijeva.