Iz knjige 'Što očekivati u drugoj i trećoj godini?' u izdanju VBZ-a prenosimo vam opis različitih alergijskih reakcija dišnog i probavnog sustvava te kože i očiju, te objašnjenje kako alergeni zapravo djeluju na tijelo djeteta:

Alergija je poremećaj imunosnog sustava u kojemu tijelo reagira, odnosno postaje preosjetljivo na određenu tvar ili alergen. Neke se alergije mogu pojaviti u bilo koje doba godine (primjerice, na hranu, prašinu i dr.), dok se druge, kao peludna alergija, javljaju sezonski, obično u proljeće i ljeto, ili ujesen. Jedan napadaj alergije može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati ili dana. 

Tipični znakovi

Simptomi se razlikuju ovisno o organu koji napadaju, a možemo ih svrstati pod:

Alergije gornjih dišnih organa (nos i grlo): vodenasto curenje iz nosa (alergijski rinitis); sinusitis (nije uobičajen kod male djece); iscjedak iz srednjeg uha; upaljeno grlo (od same alergije, ali I kao rezultat disanja kroz usta kad je nos začepljen); curenje iz nosa u grlo koje izaziva kronični kašalj; spazmički krup. Djeca s alergijskim rinitisom često imaju tamne podočnjake, a ponekad i nabore ispod očiju; ona mnogo dišu na usta i na vrhu nosa imaju boru od čestog brisanja ("alergijski poljubac").

Alergije donjih dišnih organa (bronhija i pluća); alergijski bronhitis, astma.

Alergije probavnog sustava: nadutost; vodenast, ponekad krvav proljev; povraćanje.

Alergije kože: atopijski dermatitis, uključujući ekcem; urtikarija ili osip (upaljeni prištići koji svrbe); angioedem (naticanje lica, posebice oko očiju i usta), ne svrbi kao urtikarija, ali može biti znak ozbiljne alergije.

Alergije očiju: svrbež, suzenje, crvenilo i drugi znakovi upale očiju.

Općenito: razdražljivost.

Koliko su alergije česte?

Procjene variraju zbog različitih dijagnostičkih kriterija, ali vjeruje se da će između 10 i 20 posto djece jednom u životu biti izloženo nekoj vrsti alergije.

Tko je podložan?

Najčešće se radi o djeci koja imaju slučajeve alergije u obitelji. Najrizičniju skupinu (oko 80 posto) čine djeca čija oba roditelja pate od alergija. Ali, alergija se ne razvija sve dok se dijete ne izloži potencijalnom alergenu.

Što je uzročnik?

Imunosni sustav izložen nekom alergenu (tvari na koju je pojedinac preosjetljiv) reagira oslobađanjem histamina i drugih tvari. Sklonost alergijama javlja se unutar jedne obitelji, ali način na koji se te alergije izražavaju često se pokazuju drugačije kod različitih članova obitelji – jedan će možda imati peludnu groznicu, drugi astmu, treći će dobiti urtikariju kad pojede jagode.

Alergen može ući u dječji organizam udisanjem (primjerice peludi ili životinjske dlake), probavljanjem (oraha, mlijeka, pšenice, bjelanjaka, proizvoda od soje ili druge hrane alergena), injekcijom (injekcija penicilina ili ubod pčele) ili dodirivanjem kože (nakit od nikla, vuneni odjevni predmeti).

Reakcije na koži kao što su urtikarija i angioedem, kao i alergijski napadaj mogu nastati i izlaganjem vrućini, hladnoći, pritisku, vibracijama, svjetlu, vodi, tjelovježbi i zaraznim organizmima.

Prognoza 

Oko 90 posto alergija na hranu (primjerice, na kravlje mlijeko i agrume) nestane kad dijete napuni tri ili četiri godine. Čak se i starija djeca i odrasli mogu "riješiti" alergije na hranu ako izbjegavaju godinu ili dvije dana uzimati alergen koji izaziva alergijsku reakciju. Alergije na orahe, soju, grašak i plodove mora traju doživotno. Dok se neka djeca potpuno riješe svojih alergija, druga djeca zamijene jednu alergiju (na mlijeko) nekom drugom (peludna).

Knjigu 'Što očekivati u drugoj i trećoj godini?' možete naručiti u Internet Supershopu Mondo!