Prema velikoj novoj studiji, osobnost djeteta ima veći utjecaj na uspjeh u školi od inteligencije koja se mjeri standardnim testovima. Dr. Arthur Poropat sa Sveučilišta Griffith u Australiji proučavao je vezu pet osobina ličnosti - otvorenosti, savjesnosti, ekstrovertnosti, ljubaznosti i neurotičnosti - s akademskim uspjehom i zaključio da učenici koji su otvoreniji i savjesniji dobivaju bolje ocjene u školi.

"Dakle, količina truda koju su učenici spremni uložiti u nešto, i sposobnost da taj trud dobro usmjere, barem je jednako važna kao pamet učenika", rekao je dr. Poropat. Dakle, nije toliko važno koliko je neko dijete pametno, ako je dovoljno savjesno da uvijek na vrijeme napiše zadaću, a druga riječ za otvorenost je zapravo znatiželja, koja je ključna za učenje novih stvari.  

Važnost socijalne i emocionalne inteligencije

Dr.sc. Miranda Novak, prof. psihologije s Odsjeka za poremećaje u ponašanju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, objašnjava da socijalno i emocionalno učenje, odnosno razvoj onoga što se popularno naziva socijalnom i emocionalnom inteligencijom, uključuje procese putem kojih djeca i odrasli stječu i učinkovito primjenjuju znanje, stavove i vještine potrebne za razumijevanje i upravljanje emocijama, postavljaju i postižu pozitivne ciljeve, osjećaju i pokazuju empatiju za druge, uspostavljaju i održavaju pozitivan odnos, te donose odgovorne odluke.

"Sve ove vještine ponekad su važnije od intelektualnih sposobnosti, jer ustvari omogućuju slušanje na satu, koncentraciju, pamćenje i savladavanje gradiva. Socijalno-emocionalne kompetencije koje se njeguju i podržavaju u školskom okruženju olakšavaju nošenje s ljutnjom i stresom, smanjuju razinu agresivnosti i hiperaktivnosti te umanjuju internalizirane probleme. Sve to skupa olakšava proces učenja", slaže se naša psihologinja s rezultatima australske studije.

Dodaje kako su općenito za uspjeh u životu, upravo te tzv. "soft-skills" opet presudne, ključne za dobre odnose s drugima, način na koji se prezentiramo, kako se nosimo sa stresom na poslu i balansiramo privatno i poslovno, što također nema veze s intelektualnim sposobnostima.

Kako agresivnost koči uspjeh u školi?

Pitali smo Mirandu Novak koje osobine kod djeteta smatra najviše otežavajućima za uspjeh u školi. 

"U školskom kontekstu djeci često bude otežavajuća kombinacija manjka socijalnih vještina i poteškoća u čitanju ili pisanju. Upravo je toj djeci jako teško u školi jer ne razvijaju i ne potvrđuju dobru sliku o sebi - ne dobivaju dobre informacije o sebi ni na temelju školskog uspjeha niti pak na temelju odnosa s drugima. Istraživanja također pokazuju da je teško i djeci koja su agresivna i loše kontroliraju impulse. Kako se ne znaju drugačije približiti drugima, onda kroz svoje agresivne ispade još više udaljavaju druge od sebe i time se stvara začarani krug", odgovorila je te dodala kako su ona djeca i mladi koji imaju niske socijalno-emocionalne vještine u većem riziku za razvoj problema u ponašanju, ali i poteškoća u učenju i akademskih problema te su u većem riziku za uzimanje sredstava ovisnosti u budućnosti.

Kako bi spriječili takva negativna iskustva djece, roditelji i stručnjaci bi s njima trebali raditi razne aktivnosti koje su usmjerene na razvoj samosvijesti, empatije, socijalnih vještina, upravljanja emocijama i motivacije za učenje.

"Stručnim jezikom rečeno, u školskom kontekstu bi bilo idealno primjenjivati razne školske programe promocije mentalnog zdravlja i preventivne programe. Sami roditelji mogu poticati razvoj socijalno-emocionalnih kompetencija kod djeteta tako da rade na sebi i da oni budu model djetetu. Djeca uče po modelu i najveća im je podrška ako su roditelji u odnosu s njima iskreni i svjesni sebe i svojih potreba, jer onda i djeca imaju hrabrosti raditi to isto u svojim životima", kaže dr.sc. Miranda Novak.