'Osjećam da sam kao majka odgovorna za razvoj svoje djece'
"Po mom iskustvu, ali i novijim znanstvenim istraživanjima, roditelji imaju ogroman utjecaj na kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta. Danas već pouzdano znamo da inteligencija nije u potpunosti nasljedna, da nasljeđujemo samo skicu, a način na koji će se oblikovati i graditi dječji mozak ovisi o interakciji djeteta najprije s roditeljima, a potom i okolinom. Usudit ću se reći da je danas, u 21. stoljeću, pored tolikih saznanja u jednu ruku neodgovorno od roditelja očekivati da samo institucije preuzmu brinu o intelektualnom razvoju djeteta. Odgojno-obrazovne ustanove su tu kao neki oblik pomoći koji će nam može dati smjernice, a najveća odgovornost zapravo leži na nama", kaže mama troje djece Irena Orlović, urednica u nakladničkoj kući Harfa i autorica web-aplikacije za rano poticanje intelektualnog razvoja Pametnica, koju je razvila inspirirana radom sa svojom kćeri, djetetom s teškoćama u razvoju.
"Matea je djevojčica koja je rođena s teškim oblikom srčane greške, što je zahtijevalo hitan operativni zahvat, koji je, nažalost, rezultirao pogubnim neurološkim posljedicama. Liječničke prognoze bile su više nego mračne. Budući da je zbog teške srčane greške sve do 10. godine patila od teške hipoksije, nalaz magnetske rezonancije i danas je jednako loš. Ali i sami liječnici se čude jer se nalazi ne podudaraju s kliničkom slikom. Zahvaljujući snažnoj emocionalnoj povezanosti, ranoj stimulaciji u svim njezinim oblicima i okolini koja je uvijek bila razvojno poticajna, ona je danas izuzetno emocionalno topla djevojčica, koja vodi brigu o sebi, oplemenjuje i osvaja sve koji dođu u kontakt s njom", priča nam mama Irena.
Ideja za kreiranje Pametnice
Potaknuta upravo iskustvom rada sa svojom djevojčicom, osnovala je nakladničku kuću Harfa i počela prevoditi i objavljivati knjige koje bi roditeljima trebale osvijestiti važnost povezujućeg roditeljstva i ranog poticanja emocionalnih i kognitivnih sposobnosti za zdrav razvoj djeteta.
"Primijetili smo da iz godine u godinu raste interes za ovu temu, ali i da nedostaje konkretnih materijala i prijedloga o tome na koji način raditi s djecom kako bi se poticale kognitivne sposobnosti. Tako sam došla na ideju za web-aplikaciju 'Pametnica' na kojoj se nalaze razvojno poticajni materijali u vidu predložaka za edukativne igre i radnih listova u elektroničkom obliku. Cilj je bio ponuditi više lako dostupnih materijala za manju cijenu.
Ti radni materijali višestruko su primjenjivi - mogu poslužiti za poticanje ranog intelektualnog razvoja već od 3. godine djetetova žibvota; kao prevencija razvojnim smetnjama; ali i za rad s djecom kojoj su dijagnosticirane razvojne smetnje u ranoj školskoj dobi. Prevenirati jezično-govorne i druge razvojne smetnje možemo ranom intervencijom. Igre koje se nalaze na našoj web-platformi preporučuju se djeci već od treće godine jer potiču kognitivni razvoj, a posebno su usmjerene na jezično-govorni razvoj, koji je usko povezan s intelektualnim razvojem. Djeca će kroz naše igre učiti ranu matematiku, predčitalačke vještine, razvijati kreativno mišljenje, ali i usvajati glasovnu analizu i sintezu", kaže autorica web-aplikacije Pametnica.
Pomoć roditeljima i odgajateljima
U natječaju Zagrebačke banke Pametnica je dobila nagradu stručnog žirija u kategoriji 'Moja kreativna crta' pa je u planu proširenje projekta. Trenutno se radni listovi i predlošci za edukativne igre trebaju isprintati, a ove bi godine trebali izaći i u tiskanom obliku, što bi nekim roditeljima i odgajateljima olakšalo rad s djecom.
Materijali su pomno osmišljeni uz pomoć vrhunskih stručnjaka iz određenih područja te kvalitetno grafički oblikovani, uz originalne ilustracije. Dio materijala temelji se na učenju dr. Ranka Rajovića, predsjednika Odbora za darovite svjetske Mense i njegovu programu, koji jača funkcionalno znanje i razvija kreativno mišljenje.
Kako škola ubija dječju kreativnost?
Za kraj nam Irena iznosi zanimljive, ali uistinu zabrinjavajuće podatke o utjecaju školskog sustava na dječju inteligenciju:
"U predškolskim ustanovama danas se ulaže ogroman trud u poticanje kreativnosti i kreativnog mišljenja djece, što je danas jedna od važnijih karika za uspjeh u životu, no čini se kao da škole imaju zadatak zatomiti tu istu kreativnost. George Land i Beth Jarman u svojoj su studiji, provedenoj na uzorku od 1600 djece, utvrdili da je 98% djece u dobi od tri do pet godina uspjelo riješiti test divergentnog mišljenja poput genijalaca. Pet godina kasnije, samo 32% , a u dobi od 15 godina samo je 10% njih uspjelo dosegnuti tu najvišu razinu. Nakon što su izašli iz odgojno-obrazovnog sustava, odnosno završili studij, ostalo ih je još samo 2%. Nije li to zaista zabrinjavajući podatak?
Gerald Hüther, jedan od najpoznatijih njemačkih neuroznanstvenika, već godinama upozorava na ovaj ozbiljni problem. Nakon što je 24 godine proučavao mozak, došao je do bitnih saznanja koja govore da djeca mogu učiti samo kada su motivirana, i to istraživačkim i projektnim radom kroz osobno iskustvo. On se zalaže da se likovni, glazbeni i tjelesni odgoj, koji su kod nas marginalizirani, uvedu kao glavni predmeti u školama."