Većinu djece odlazak u vrtić ili malu školu asocira na upoznavanje prvog učitelja ili odgojitelja i nove prijatelje. I za roditelje je polazak njihova djeteta u školu ili vrtić veliki događaj, ali osim ponosa tu je i briga zbog čestih pobolijevanja u vidu upala, temperatura, kašlja uzrokovanih bakterijama i virusima koji se u većim grupama i zatvorenim prostorima brzo i lako šire.

"Prva godina vrtića našeg sina izgledala je tako da je bio dva dana u vrtiću i pet dana doma na kućnom liječenju", našalila se A. D., majka dvojice sinova vrtićke dobi i dodala: "S mlađim sinom za sada nemamo toliko briga, začepljen nosić i temperatura kada su mu rasli zubići i to je to. No, zato je stariji sa svojih pet godina, odradio dovoljno dana bolovanja i za sebe i za brata".

Kada su u pitanju oni najmlađi, upala uha uzrokovana pneumokokom zauzima gotovo jednu trećinu u sveukupnoj pojavi pneumokoknih bolesti. Kod nešto starije djece učestalija je upala sinusa ili upala pluća. Bez obzira kakva je upala u pitanju to kod djece očekivano izaziva umor i razdražljivost, a to je ono što svaki roditelj najmanje želi.

Najčešće bolesti koje pogađaju vrtićku djecu

Vrtići i škole poduzimaju mjere predostrožnosti potičući djecu na dobru higijenu održavajući ruke i igračke s kojima se igraju čistima, a te mjere su se dodatno postrožile usred globalne pandemije koronavirusom. No, koliko god se mi trudili, bakterije i virusi pronađu put do domaćina i većina mališana u nekoj fazi djetinjstva doživi bar jednu blagu prehladu ili infekciju.

Bolesti koje su učestale kod djece vrtićke i školske dobi, srećom uglavnom uzrokuju samo blagu nelagodu, no neke ipak mogu biti i ozbiljne pa se svaki roditelj treba dobro informirati kod pedijatra. Neke od češćih su:

• Pneumokokna bolest je termin koji se koristi za bolesti koje uzrokuje bakterija Streptococcus pneumoniae, poznata i kao pneumokok. Ozbiljne bolesti koje pneumokok može uzrokovati su upala pluća, meningitis i febrilne bakterijemije, dok su upala srednjeg uha (otitis media), bronhitis i upala sinusa (sinusitis) obično blaže manifestacije bolesti uzrokovane pneumokokom. Pneumokok se prenosi direktnim kontaktom s respiratornim izlučevinama oboljele ili zdrave osobe koja je kliconoša (nositelj) pneumokoka. Riječ je o bakteriji koja je iznimno rasprostranjena, najčešće među djecom vrtićke dobi, no može biti vrlo teška za starije generacije koje su u čestom kontaktu s djecom, pogotovo kada je riječ o upali pluća.
• upala uha - infekcija srednjeg uha koju kod djece može uzrokovati bakterija pneumokok koju smo već spomenuli, odnosi se na infekciju prostora ispunjenog zrakom iza bubnjića, a koji sadrži sitne kosti uha. Ona je veoma česta kod djece, pogotovo one vrtićke dobi, a njeni simptomi uključuju bolove u uhu, probleme sa spavanjem i sluhom, gubitak ravnoteže te povišenu temperatura od 38 ° C. Bolna je i mališani su često tada razdražljivi i plačljivi, što zna svaki roditelj čije dijete je imalo ovu neugodnu upalu.
• sinusitis ili rinosinusitis -  upala sluznice koja prekriva sinuse što rezultira simptomima koji mogu uključivati začepljen nos i bolove u licu, a uzrokuje i vrućicu, glavobolju, loš njuh, upalu grla i kašalj. Rijetko se dijagnosticira kod veoma malene djece, a liječenje uključuje antibiotike. Mogući uzrok sinusitisa također može biti bakterija Streptococcus pneumoniae.
• infekcije dišnih puteva -  respiratorne su infekcije česte među vrtićkom djecom. Najčešće su prehlada i gripa koje se obično javljaju zimi te su i jedna i druga, virusne infekcije koje utječu na gornje dišne putove. Gripa obično započinje naglo, ozbiljnija je od prehlade, traje između sedam i 14 dana te uzrokuje visoku temperaturu i drhtavicu. Ostali simptomi gripe su bolovi u tijelu, slabost i umor te grlobolja.
• bronhitis - upala sluznice bronhijalnih cijevi koja provodi zrak u pluća i iz njih. Simptomi uključuju bol u prsima, osjećaj umora, blagu glavobolju, blage bolove u tijelu, grlobolju i kašalj sa ili bez sluzi koji je upravo i najveći problem za dojenčad i malenu djecu.
• upala pluća - infekcija u plućima može uzrokovati probleme s disanjem, povišenu temperaturu i kašalj. Može utjecati na ljude bilo koje dobi, ali bebe i mala djeca su u većem riziku jer njihov imunološki sustav još nije u potpunosti razvijen. Također, jedna je od ozbiljnijih bolesti koje pneumokok može uzrokovati.
• meningitis - infekcija zaštitnih membrana koje okružuju mozak i leđnu moždinu (moždane ovojnice). Jedna je od ozbiljnih bolesti koje također bakterija pneumokok može uzrokovati. Simptomi meningitisa razvijaju se iznenada i mogu uključivati visoku temperaturu, glavobolju, osip, ukočen vrat te pospanost. U slučaju meningitisa važno je mališana na vrijeme dovesti kod liječnika ili u bolnicu, kako bi dobio potrebnu terapiju.

Razlika između bakterija i virusa te bakterijskih i virusnih infekcija

Nije slučajnost da se često kaže kako je školska učionica ili vrtić 'leglo' za dječje bolesti. Iako su učionice čiste i uredne, pogotovo u današnjem "novom normalnom", činjenica je da smještanje dvadesetero ili više djece u jednu sobu povećava mogućnost širenja bolesti. No, osim najčešćih bolesti koje mogu pogoditi tvojeg mališana, važno je i da kao roditelj možeš prepoznati razliku između virusa i bakterija te virusnih i bakterijskih infekcija. 

• Bakterije su najmanje, najjednostavnije i najstarije stanice sa slobodno plutajućim genetskim materijalom, a ključna stvar koja ih razlikuje od virusa jest dodatna vanjska membrana koja antibioticima otežava prodor. Patogene bakterije npr. pneumokok, su one bakterije koje izazivaju bolest, što znači da ih se mora liječiti. Lijek izbora za bakterijske infekcije je antibiotik.
• Virusi su sklop različitih molekula koji se ne mogu sami razmnožavati (za razliku od bakterija) pa se ne smatraju ‘živima’, ali mogu preživjeti na površinama određeni period vremena zbog čega je važna pravilna dezinfekcija prostorija u kojima borave djeca. Važno je naglasiti da se virusne infekcije ne liječe antibioticima.

Za roditelje je najlakši način kako će prepoznati virusnu, odnosno bakterijsku infekciju pratiti vremenski period od pojave prvih simptoma. Kada su u pitanju virusi, sve kreće relativno polagano i postepeno, dok bakterijske infekcije počinju naglo, a često su i popraćene temperaturom većom od 38 stupnjeva. 

Još jedan od načina prepoznavanja jest i korištenje laboratorijskih pretraga. Prilikom CRP (C-reaktivni protein) testa, ako je riječ o bakterijskoj infekciji, nalaz će pokazivati znatno povišene vrijednosti.

Liječenje virusnih i bakterijskih infekcija kod djece

"Djeca predškolske dobi, osobito ona najmlađa, nemaju razvijen imunitet. Kod njih se imunitet tek razvija te su infekcije u toj dobi česte, a popraćene su sistemskim simptomima i lako se mogu komplicirati. Često se dešava, kada mala jednogodišnja djeca tek krenu u jaslice da počinju problemi s curenjem nosa i kašljem. Zabrinuti roditelji ih tada dovode pedijatru na pregled. Često se takve prehlade kompliciraju, raste temperatura i nije rijetka sekundarna komplikacija bakterijama i terapija antibioticima", objašnjava prim. mr. sc. Giovana Armano, dr. med., specijalistica pedijatrije.

Kada se dijete zarazi, primjera radi, bakterijom pneumokokom propisuju mu se antibiotici. Međutim, svi znamo da je u Hrvatskoj zbog nedisciplinirane uporabe antibiotika razvijena rezistencija na njihovo djelovanje. Rijetke su obitelji u kojima se antibiotici uzimaju odgovorno i moramo iako nevoljko priznati da smo barem jednom u životu na svoju ruku uzeli antibiotike.

Otkriće antibiotika za bakterijske infekcije smatra se jednim od najvažnijih otkrića u povijesti bolesti, nažalost bakterije su postale vrlo prilagodljive, pogotovo zbog pretjerane i neodgovorne uporaba antibiotika. "Kada su u pitanju bakterijske infekcije, problem njihova liječenja s antibiotikom je da svaki od njih ima nuspojave, a neki čak i kontraindikacije", objašnjava prim.mr.sc. Giovana Armano, dr. med., specijalistica pedijatrije.

Mnogi roditelji ne znaju kako se virusne bolesti mogu relativno lako, sekundarno bakterijski komplicirati. Tad se mijenja klinička slika koja postaje ozbiljnija s težim sistemskim simptomima poput visoke temperature ponekad popraćene tresavicom, općeg lošeg stanja, klonulosti i malaksalosti djeteta. Liječenje je tada potpuno drugačije, navodi Armano i objašnjava: "Važno je izabrati pravi antibiotik jer česta primjena određenih antibiotika može izazvati njihovu otpornost (rezistenciju) te se moraju uvoditi razne kombinacije. Nadalje, uz visoke doze antibiotika moguće su nuspojave, česti su proljevi, a mikroflora crijeva može biti narušena i teško se oporavlja. Zato se uz antibiotike uvijek preporučuju i probiotici kako bi se zaštitio probavni trakt djeteta", objašnjava pedijatrica Armano.

"Prije uvođenja cijepljenja protiv pneumokoka mnoga su djeca zbog teških komplikacija bila hospitalizirana. Prisutni su bili teški oblici pneumokokne bolesti", zaključila je Armano.

Na kraju, veoma je važno reći da kada je riječ o zaraznim bolestima koje se prenose među vrtićkom djecom, vrlo je teško ostvariti uvjete za 100 postotnu higijenu i izbjegavanje fizičkog kontakta. Zbog toga je važna činjenica da je u Republici Hrvatskoj dostupna prevencija pneumokoknih bolesti u vidu cjepiva, a o razlozima važnosti prevencije i koje su opasnosti od pneumokoknih bolesti za organizam ljudi, pogotovo djece, najbolje je savjetovati se s pedijatrima, iako se roditelji mogu obratiti i epidemiolozima i infektolozima. Roditelji koji imaju više djece, trebaju biti upoznati s činjenicom da svako dijete koje ima starijeg ili mlađeg brata u vrtiću, ima dvostruku veću šansu da oboli od pneumokokne bolesti. Više informacija o pneumokoknim bolestima potražite na web stranici pneumokok.hr.