Od svih tema o kojima ljudi raspravljaju, mlijeko je, začudo, jedna od najzanimljivijih. Ljudi imaju vrlo čvrsta mišljenja o mlijeku - i to je u redu. Ali mišljenja su jedno, a činjenice drugo. O mlijeku postoji mnogo zbrke i pogrešnih informacija.

Bez obzira na to poslužuješ li svojoj obitelji kravlje mlijeko, biljno mlijeko ili niti jedno od navedenog, važno je imati točne podatke. U nastavku pročitaj pet mitova o mlijeku koji se najčešće pojavljuju, prema pisanju Sally Kuzemchak.

Native sadržaj Koliko novorođenče treba jesti i znakovi da dobiva dovoljno mlijeka?

1. Mit: Zdravo je samo punomasno mlijeko.

Novonastala istraživanja pokazuju da mliječni proizvode s punim masnoćama mogu imati neke zdravstvene prednosti, osobito zato što ti proizvodi zasitniji od mliječnih proizvoda sa manje masnoća ili bez masti. Ipak, ta je činjenica često izvrnuta i mnogi govore da je samo punomasno mlijeko hranjivo te da je mlijeko bez masnoće također i bez hranjivih sastojaka ili čak nezdravo.

Sve vrste mlijeka imaju približno jednaku količinu esencijalnih hranjivih sastojaka poput kalcija, vitamina D, bjelančevina i kalija - samo se sadržaj masti razlikuje. Također kruži glasina da se masnoće iz bezmasnog mlijekom ili mlijeka s malo masnoće uklanjaju s "kemikalijama". Zapravo se masnoća iz mlijeka vadi centrifugiranjem (centrifugiranjem velikom brzinom), a zatim se dodaje u različite vrste mlijeka u različitim količinama.

2. Mit: Mlijeko na biljnoj bazi nutritivno su jednaka kravljem mlijeku.

Istina: Prema istraživanjima tržišta, neki potrošači kupuju mlijeko biljnog podrijetla jer misle da su hranjivija od kravljeg mlijeka. Ali to nije slučaj. Sojino mlijeko je nutritivno najbliže kravljem mlijeku, s jednakom količinom bjelančevina (8 grama po šalici) kao kravlje mlijeko. No, druga biljna mlijeka imaju malo ili nimalo proteina: bademovo mlijeko ima samo jedan gram proteina po obroku, a kokosovo mlijeko još manje. I druge se hranjive tvari razlikuju. Na primjer, rižino mlijeko ima oko petine kalija koji se nalazi u kravljem mlijeku.

3. Mit: Ljudi ne mogu probaviti kravlje mlijeko.

Istina: Istina je da neki ljudi imaju problema s probavom laktoze, prirodnog šećera u mlijeku. No, ovo se vrlo razlikuje po etničkim skupinama, pogađajući čak 90 posto ljudi istočnoazijskog podrijetla, ali samo pet posto onih sjevernoeuropskih korijena. Čak i među onima s intolerancijom na laktozu, neki ljudi i dalje mogu probaviti male količine mliječnih proizvoda bez problema.

4. Mit: Djeca trebaju puno mlijeka.

Istina: Da bi dobili kalcij i hranjive sastojke, mališani trebaju otprilike dvije šalice mliječnih proizvoda dnevno. Djeca u dobi od 4-8 godina trebala bi piti 2,5 šalice, a starija djeca i tinejdžeri tri šalice. Ali imaj na umu da je jedna šalica mliječnih proizvoda jednaka ili šalici mlijeka, šalici jogurta ili sira. Dakle, djeca ne trebaju cijeli dan piti samo mlijeko.

Zapravo, prekomjerna konzumacija mlijeka može predstavljati problem mlađoj djeci, kojoj mlijeko može smanjiti apetit, što rezultira nedostatkom željeza ako ne jedu dovoljno druge hrane.

5. Mit: Čokoladno mlijeko sadrži jednaku količinu šećera kao i gazirana pića

Istina: Sve vrste kravljeg mlijeka sadrže prirodni mliječni šećer laktozu. Otprilike polovica šećera u čokoladnom mlijeku je prirodnog porijekla, pa nije ispravno kazati da čokoladno mlijeko ima jednaku količinu šećera kao i gazirano piće. Aromatizirano mlijeko obično ima 2-3 žličice dodanog šećera, u usporedbi s oko 10 žličica šećera koje sadrži limenka gaziranog pića. U običnom, bijelom mlijeku nema dodanog šećera.

zabranjene namirnice Hrana koju ne smijete davati djeci mlađoj od godinu dana