San je neophodan za dječje zdravlje i ukoliko se dijete dovoljno ne odmori i ispava, tijekom dana može biti razdražljivo, neraspoloženo i bez apetita. Do polaska u školu smatra se da noću mora spavati između 11 i 12 sati. Manjima su i tijekom dana potrebna oko dva sata sna. Roditelji čije dijete ima problema sa spavanjem trebaju razmisliti koji bi aspekt u dnevnoj rutini mogao biti ključan za loš san.

Tako bi primjerice vrijeme odlaska na spavanje trebalo biti svaki dan približno ujednačeno, a prostorija u kojoj dijete spava zatamnjena, ugodne temperature i bez buke. Iz kreveta treba ukloniti sve nepotrebne igračke i ostaviti jednu ili dvije najdraže. 

Kratkotrajne i dugotrajne poteškoće

Prema podacima Poliklinike za djecu i mladež Grada Zagreba čak troje od desetero djece u drugoj godini života pokazuje neki oblik smetnji spavanja, dok se u trećoj godini života taj broj upola smanjuje. Kako na stranicama Poliklinike navodi prof. psihologije Sanja Jusufbegović, teškoće sa spavanjem mogu biti prolazne ili dugotrajne. Promjene u okolini (npr. putovanje) mogu uzrokovati prolazni poremećaj sna, no te teškoće nestaju čim se dijete prilagodi. Polazak u vrtić, naglašavaju u Poliklinici, također može biti okidač za poremećaj sna.

Dugotrajne teškoće spavanja smatraju se one koje ne prolaze niti nakon nekoliko mjeseci i koje vidno utječu na djetetovo raspoloženje, dok se o nesanici radi onda kada dijete ne može zaspati kroz razdoblje dulje od 45 minuta najmanje tri puta tjedno, najmanje mjesec dana. Uzrok dugotrajnih teškoća s uspavljivanjem može biti djetetov unutarnji nemir, iscrpljenost ili izloženost stresu. U osnovi toga, navode u Poliklinici, može biti separacijski strah, nesvjestan strah od gubitka roditelja, kao i nesigurni ili nejasni odnosi u obitelji ili dugotrajna traumatska iskustva.

Kako im pomoći da bolje spavaju?

 Ono što roditelji mogu učiniti je razviti i njegovati dobre navike koje ublažavaju smetnje spavanja. Iako je tijekom dana poželjna određena razina aktivnosti djeteta, tijekom večernjih sati i netom prije odlaska na spavanje treba izbjegavati situacije u kojima je dijete pretjerano uzubuđeno. Također, obroci prije spavanja trebali bi biti lagani i dijete ih treba konzumirati barem jedan sat prije odlaska na počinak. Kako bi se tijelo smirilo izbjegavajte grickalice, jake čajeve i gazirane napitke. 

Uvođenjem svakodnevne rutine odlaska na spavanje u isto vrijeme dijete će se pripremiti na smirenje i početak vremena za odmor. Čitanje priča također treba uvesti umjesto gledanja televizije ili igranja kompjutera. Ekran koji blješti može dodatno uznemiriti dijete. Neka istraživanja pokazala su da je gledanje TV-a prije spavanja povezno s odbijanjem odlaska u krevet.

Važan je i krevet

Ipak, dvije gotovo najvažnije stvari koje su potrebne za kvalitetan san i noćni odmor su jastuk i madrac. Pri kupnji madraca potrebno je imati na umu da će dijete na njemu boraviti od 10 do 12 sati, stoga on mora biti kvalitetan, čvrst i po mogućnosti s presvlakom od prirodnih materijala koja se može prati u perilici rublja. Čvrsta potpora je važna za pravilan razvoj kralježnice.

Djeci do dvije godine jastuk se ne preporučuje, a za stariju djecu jastuk ne smije biti premekan. Trebao bi biti nizak i po mogućnosti anatomski, a površina jastuka mora biti udobna. Također, prirodni materijali jastuka i jastučnice uvijek su bolji izbor od umjetnih. Tek s polaskom u školu dijete će trebati viši tj. veći jastuk, a optimalne dimenzije su 40 x 70 centimetara.