Sunčanje, kupanje i igra na plaži ono je što najviše veseli djecu, ali pretjerano izlaganje suncu bez zaštite može dovesti do oštećenja kože i očiju. "Mala količina ultraljubičastog zračenja nužna je za sintezu endogenog vitamina D važnog za apsorpciju kalcija iz crijeva. Međutim, dugotrajno izlaganje suncu može biti opasno, jer uzrokuje oštećenje kože. Oštećenje kože je kumulativno (zbraja se) i počinje već s prvim izlaganjem suncu. Svaka opeklina, ali i pretjerano izlaganje UV zračenju tijekom djetinjstva povećavaju rizik nastanka karcinoma kože u odrasloj dobi", kaže dr. med. Ivana Manola, specijalist dermatologije i venerologije iz Poliklinike Manola i objašnjava:

"Naša koža pamti opekline još od najranijeg djetinjstva. Vjerojatnost nastanka karcinoma je veća što smo ranije dobili opekline. Zato je količina izlaganja suncu tijekom djetinjstva vrlo bitna i djecu treba dobro zaštititi. Ljudima koji su imali pet ili više težih opeklina tijekom djetinjstva ili adolescencije rizik od nastanka melanoma povećava se dva puta. Zato nikada nije dovoljno rano započeti zaštitu djeteta od sunca".

Dermatologinja naglašava da se djeca do 12 mjeseci života uopće ne bi smjela izlagati suncu, dok se za djecu do treće godine života preporučuje izbjegavati sunce u razdoblju između 9 i 16 sati. Naime, obrambeni sustav zaštite od sunca u djece nije dovoljno razvijen, a tamnjenje kao mehanizam obrane kože od UV zraka kod djece nije u cijelosti prisutno. 

Koliko štiti koji faktor?

Godinama ljudi cijelog svijeta primjenjuju fotozaštitna sredstva kao monoterapiju s ciljem zaštite od sunca. Australija je pokazala da je multitaktični pristup zaštiti od sunca, u kojem se UV zaštitna odjeća kombinira s fotozaštitnim sredstvima, i znatno učinkovitiji i bolje prihvaćen. 

"UV zaštitna odjeća koja u sebi ima utkane UV zaštitne niti nudi mogućnost poboljšanja kvalitete života, posebice tijekom ljetnih mjeseci. UV zaštitna odjeća omogućava UPF 50 ili veći, čime se blokira 97 posto UV zračenja. Najmanje dvije studije ukazuju visoku učinkovitost primjene fizikalne fotozaštitne barijere. Jedna od studija ukazuje da se kod 12-godišnjaka, koji su imali pokrivena leđa cijelo vrijeme kroz period od 6 godina, vidi manji broj madeža nego u vršnjaka koji su imali pokrivena leđa u manje od 70 posto vremena", rekla je dr. med. Ivana Manola.

"Učinkovitost zaštitnog sredstva označuje se kao SPF, a broj koji dolazi iza ove kratice znači koliko puta dulje možemo boraviti na suncu, a da ne dobijemo opekline. Primjerice, ako uobičajeno "izgorimo" na suncu za 20 minuta bez zaštite, faktor 15 omogućuje nam da na suncu ostanemo 15 x 20 min., tj. 300 min. ili 5 sati", objašnjava.

Iako SPF na preparatima znači da koža povećava prirodnu otpornost prema suncu, u početku dok koža nije potamnjela, treba izbjegavati ekstremna izlaganja, posebno sredinom dana kada je insolacija najjača. Postoje velike individualne razlike u reagiranju na djelovanje sunčevih zraka. Mogućnost tamnjenja ovisi o našem fototipu (puti) i ona je nasljedna. Najosjetljivija su crvenokosa i plavokosa djeca.

Kreme s fizikalnom zaštitom raspršuju UV zrake

"Kreme s fizikalnim filtrima štite kožu tako da odbijaju i raspršuju UV zrake. Uglavnom sadržavaju mineralne sastojke poput titanijeva dioksida, cinkova oksida ili željeznog oksida. Teže se razmazuju i ostavljaju trag na koži. Kreme s kemijskim filtrima štite kožu tako što apsorbiraju UV zrake i djelomično ih filtriraju pri čemu ipak manji dio UV zraka prodre u kožu", kaže dermatologinja.

"UV zaštitna odjeća ima utkane niti s UV zaštitom ili je premazana UV zaštitnim filmom. Izrađena je od Lenzing Modal sun materijala, a UV zaštita je u obliku pigmenta utkanog u materijal. UV indeks označuje dnevnu prognozu očekivanog rizika prekomjernog izlaganja suncu i pokazuje stupanj opreza koji se mora uzeti u obzir pri boravku na otvorenom. Predviđa jačinu UV zračenja za određeno područje u sljedećem danu na skali od 0 do 10+ (0 = minimalni rizik, 10+ = vrlo visoki rizik prekomjernog izlaganja suncu), uzimajući u obzir vremenske prilike, poput oblačnosti, vjetra i drugih lokalnih promjena koje utječu na količinu UV zraka", dodaje. 

Dermatologinja napominje da krema sa zaštitnim faktorom starija od dvije godine ne pruža više djelotvornu zaštitu. Zaštitne kreme treba nanositi pola sata prije izlaganja suncu, a zaštitni faktor treba prilagoditi tipu kože. Kod djece se preporučuje primjena krema s fizikalnom zaštitom.

Preporuke za zaštitu djece od pretjeranog izlaganja suncu

• djecu do 6 mjeseci starosti ne treba nikako izlagati suncu, a nakon te dobi pa do godinu dana života ne izlagati ih izravnom suncu, ne upotrebljavati kreme sa zaštitnim faktorom jer mogu dovesti do iritacije kože. Koža je u prvih šest mjeseci izrazito tanka i bez zaštite. Preporučuje se nošenje fotozaštitne odjeće i boravak u sjeni. 
• djecu stariju od 6 mjeseci ne izlagati suncu u razdoblju od 10 do 16 sati kada je sunčevo zračenje najjače. Preporučuje se primjena krema sa zaštitnim faktorom SPF 15 ili većim koje se nanose pola sata prije izlaganja suncu. Nanošenje krema treba ponavljati svakih 1 do 2 sata, nakon svakog kupanja, brisanja ručnikom, ili kada se dijete oznoji.
• ne zaboravite nanijeti kremu na usnice (zahtijevaju posebnu njegu s obzirom na to da im nedostaje melanin), uške i stražnji dio vrata, obvezno djetetu stavite zaštitnu kapu, s obodom od 3 cm, koja štiti lice, uši i vrat ili šešir napravljen od UV zaštitnog materijala, obvezno zaštititi oči sunčanim naočalama koje pružaju 99 do 100 posto zaštitu od UV-A i UV-B zraka.
• nanijeti zaštitnu kremu čak i u sjeni, jer i tada (ispod suncobrana) dijete može zadobiti opekline zbog reflektiranja UV zraka od vode, kamena ili pijeska.