Kako glazba djeluje na dječji razvoj i što roditelji mogu učiniti kako bi kod djeteta potaknuli interes za kvalitetnu glazbu, upitali smo pijanisticu prof. Žaninu Bilić, koja održava "Tik Tik" koncerte za bebe i predškolce, kao i klavirske radionice za djecu od dvije do šest godina pod imenom "Klavirčica".

Dobrobiti glazbe od boljeg sluha do jačeg samopouzdanja

"Mnogi znanstvenici bave se proučavanjem utjecaja glazbe na razvoj djeteta, mnoge su fascinantne studije objavljene i javnosti dostupne, svi su složni u tome da ima mnogo benefita i da je za razvoj odlično da se dijete bavi glazbom.

Dobrobiti bavljenja glazbom su razvoj audio-vizualne percepcije, sluha, govora, kontrole glasa, motorike, kombinatorike, povezivanje konkretnog i apstraktnog razmišljanja, strpljenja, ljubavi prema glazbi, samopouzdanja", rekla nam je profesorica Bilić i dodala da je, i ako se samo ne bavi glazbom, odlično da je dijete makar sluša.

Prvi učitelji glazbe: roditelji

"Budući da su roditelji djetetovi prvi učitelji u svemu", smatra, "djeca će barem na početku slušati i voljeti ono što i roditelji vole. To seže još dalje u prošlost – do roditeljevih roditelja i onoga što su oni slušali i voljeli. Teško je o tome općenito govoriti, jer je svaka obitelj priča za sebe, ali ako razgovaramo o važnosti glazbe i pokušavamo definirati ‘kvalitetnu’ glazbu, onda ‘kvaliteta’ nije nužno izjednačena samo s klasičnom glazbom."

Bach, Mozart i Beatlesi

Žanina Bilić smatra kako fantastičnih skladbi i izvedbi ima i u pop, jazz i rock glazbi. Kao mjerilo kvalitete spominje i test vremena:

"Skladbe Johanna Sebastiana Bacha ili Mozarta izdržale su 300 i 200 godina konkurencije i iskristalizirale se kao genijalne.

Pjesma Beatlesa ‘Let it be’ izdržala je više od 40 godina i iskristalizirala se kao legendarna. Pjesma ‘Djevojka iz Ipaneme’ bossa nova žanra u jazz izvedbi, koju smo ugostili na jednom od "Tik Tik" koncerata, također je progurala više od 40 godina i ostala upamćena i izvođena. Tradicijska glazba je isto tako puna ‘vječnih’ melodija koje su nastale tko zna kada prije 100 ili više godina, a dragocjene su i lijepe na svoj način."

 Umjerenost u glasnoći i raznolikost u žanrovima

"Glazba kao glazba lako može biti nekvalitetna ili neinventivna, no puno je teže riješiti se dodatnih sadržaja - tekstova, vizuala, običaja - koji se uz neku glazbu vežu. Tu može biti niz elemenata koji su loši ili imaju loš utjecaj na djecu raznih dobnih skupina – vrsta ponašanja, vrsta oblačenja, vrsta stava, vrijednosti koje se promoviraju ili toleriraju i slično", upozorava Žanina Bilić.

Ona zagovara umjerenost i raznolikost. Osobito važnom smatra umjerenost u glasnoći pa poručuje:

"Čuvajmo sluh naše djece, dajmo im da slušaju ponekad i tišinu da se smire milijuni podražaja, da se slušni aparatus odmori, da se koncentracija lakše fokusira. Ako bojamo bojanku, bojamo bojanku, nije nužno imati uvijek glazbenu podlogu", kaže.

Po njenom mišljenju dobrodošla je i raznolikost u žanrovima koji se slušaju – ako pretežito obitelj sluša tradicijsku glazbu, dobro je djetetu ponuditi i druge žanrove na ‘kušanje’ – malo jazza, malo klasike, malo rocka…

 Svatko ima svoj glazbeni put

"Ako vam se nešto ne sviđa u nekoj glazbi, pokušajte osvijestiti što je to i zašto pa to djetetu objasnite, na način primjeren njegovoj dobi. To će mu pomoći da te elemente i samo kasnije identificira i pronađe put ka svom odabiru, nadajmo se, glazbe koja će mu činiti samo dobro", savjetuje Žanina Bilić.

I kada svoju petogodišnju kćer upoznaje s glazbom, nastoji biti diskretna, pa dok nešto zajedno slušaju ili gledaju, kaže, samo joj komentarima skreće pažnju na određene instrumente ili glazbene pojave, jer smatra da nije neophodno da kći krene njezinim stopama, ali bi voljela da ima određeno predznanje ili osnovne spoznaje o glazbi kao umjetnosti.

"Moja kćer sluša i Mozartov klavirski koncert i orkestralnu glazbu nekog baleta Čajkovskog i engleske dječje pjesme i trenutne pop hitove koje slušaju i njeni prijatelji iz vrtića, pa i tradicijsku glazbu na nekim sajmovima ili iz medija i glazbu uz koju vježba koreografiju na ritmičkoj gimnastici koju s oduševljenjem trenira.

Njezine reakcije na glazbu su različite, ali često jasnije odražavaju njeno raspoloženje, doba dana ili stupanj odmorenosti nego preference u žanru", otkrila nam je ova mama-pijanistica.