Dok pomažu u kuhinji, djeca se osjećaju dobro, sretna su, uzbuđena i pritom se ludo zabavljaju. Dapače, zbog toga što podiže raspoloženje, sudjelovanje u pripremi hrane sprječava simptome anksioznosti i depresije, i kod djece i kod odraslih.

Kuhanje pozitivno utječe na kognitivni razvoj djece

Kad pečeš, točno znaš što trebaš napraviti u sljedećem koraku. Možeš se potpuno koncentrirati na ono što radiš i to djeluje kao oblik meditacije. Priprema hrane ispunjava, jer ono što činiš koristi drugima. A što se djece tiče, kuhanje ih neće samo zabaviti i odvratiti im pažnju od ekrana mobitela ili televizora; ono pozitivno utječe na njihov kognitivni razvoj. Potiče razmišljanje, rješavanje problema i kreativnost. Djeci pruža priliku da koriste znanje koje imaju i primjenjuju ga brojanjem, mjerenjem, praćenjem slijeda, sljedeći upute i shvaćajući uzroke i posljedice svojih djela.

Koliko čega ide u što, što se s čime miješa i kojim redoslijedom, sve to potiče znanstvenu znatiželju, kreativnost i suradnju. Zajednički rad u kuhinji pomaže u stvaranju veza i razvoju odnosa. Bilo da se radi o vaganju ili miješanju sastojaka, razbijanju jaja ili valjanju tijesta, djeca mogu biti od pomoći. Rizik od komadića ljuske u zamućenom žumanjku, prolivenog mlijeka i mogućeg sveopćeg kaosa u kuhinji nebitan je u usporedbi s benefitima koje donosi vrijeme provedeno u zajedničkom druženju. Tvoj mali kuhar ili kuharica možda neće izrasti u velikog chefa, ali će si barem znati skuhati ručak i prije nego što ode od kuće.

Djecu obično nije teško nagovoriti da se priključe kuhanju, naročito ako znaju da im se dopušta kreativan (ne)red. Na dohvat ruke uvijek je dobro držati nekoliko šarenih kuharica iz kojih mogu odabrati privlačne recepte. Djeca su vizualna bića i prije će isprobati nešto novo ako vide sliku koja im izgleda dobro. Pridobit ćeš ih i obećanjem da će sama smjeti ukrašavati i dati završni dodir tortama i kolačima. Djeca vole biti kreativna i koristiti maštu; još ako znaju da će ono što rade biti darovano susjedima ili prijateljima, to će cijeli proces učiniti još posebnijim.

Čupavci i fritule - omiljene božićne slastice

Dakako, dijete ćeš za stol najlakše privući pozivom da sudjeluje u izradi nečeg što jako voli. A malo je djece koja će odbiti slasni zalogaj čupavca, omiljene slastice koja nam je stigla iz Australije. O podrijetlu kolača postoji nekoliko verzija, a najtočnijom se čini ona koja priču smješta u dom Lorda Lamingtona, koji je krajem 19. stoljeća bio guverner Queenslanda. Čupavce je, kažu, izmislio njegov kuhar Armand Galland kad je morao pripremiti večeru za nekoliko nenajavljenih gostiju. Iskoristio je ostatke jučerašnjeg biskvita od vanilije, narezao ih, umočio u čokoladu i posuo ih kokosovim brašnom. Kokos se tada baš i nije koristio u europskoj kuhinji, ali je bio poznat Gallandu jer mu je supruga bila s Tahitija gdje je kokos glavno jelo.

Prvi recept za čupavce objavljen je još 1900. na stranicama magazina Queensland Country Life i ne razlikuje se puno od onog kojim su se služile naše bake: "za biskvit idu tri jaja, 50 dekagrama brašna, 20 dekagrama šećera, 25 dekagrama maslaca ili margarina, po vrećica vanilin šećera i praška za pecivo te decilitar mlijeka. Glazura se radi od pet decilitra mlijeka, 15 dekagrama čokolade za kuhanje, tri žlice šećera i 12 dekagrama maslaca ili margarina. A na kraju sve se to pospe s 300 grama kokosa".

Bez fritula nema Božića

Dijete ćeš u kuhinju lako primamiti i pozivom da zajedno ispečete božićne kolače. Kombiniranje cimeta, đumbira, papra, orašastih plodova i suhog voća, igranje modlicama kojima se slažu oblici božićnog drvca, snjegovića ili zvjezdica može biti zabavnije i svakako slađe od igranja lego kockicama. Razloga da zajedno stavite pregače i zasučete rukave ima bezbroj, od kuglofa, preko pravljenja medenjaka i paprenjaka do miješanja božićnog kruha ili fritula.

Fritule su se tradicionalno pripremale u primorskim krajevima, a u posljednje vrijeme bez njih ne može proći nijedan božićni sajam. Mogu se pripremati od dizanog tijesta s kvascem ili gušćeg lijevanog tijesta s praškom za peciva, a postoji i brža, light verzija fritula s jogurtom. A za njihovu pripremu zaista ti ne treba doktorat: "200 grama brašna, vanilin šećer, pola vrećice praška za pecivo, veliko jaje, mali jogurt, žlica ruma, prstohvat soli, ulje za prženje i šećer u prahu". Dakako, možeš ih obogatiti dodavanjem grožđica i naribanog limuna te premazati džemom ili preliti rastopljenom čokoladom.

Novac nam u prosincu bježi na sve strane

U prosincu novac ima običaj da iz novčanika bježi na sve strane. Peglaju se kartice na kupovinu brojnih darova te ogromnih zaliha pića i hrane. Za očekivati je da ćeš u vrijeme u kojem ćeš u nekoliko blagdanskih dana napeći i nakuhati više jela nego u prethodna dva mjeseca. No, ma koliko nevjerojatno zvuči, tvoj račun za praznično nakuhavanje uopće ne treba odletjeti u nebo. Uz mudro ponašanje u kuhinji potrošnja se može svesti u sasvim razumne okvire, a oni koji inače ne paze na to koliko im struje gutaju njihove pećnice i štednjaci, mogli bi čak i uštedjeti. HEPi ima nekoliko savjeta kojih bi se trebalo pridržavati i tako istovremeno sačuvati kućni budžet i smanjiti svoj ugljični otisak.

Kako uštedjeti malim promjenama u kuhanju?

Prilične uštede mogu se tako postići malim promjenama u kuhanju. Kao prvo, iako recepti često navode da pećnica treba biti ugrijana, to je uglavnom netočno. Zagrijavanje pećnice prije upotrebe najčešće samo bespotrebno troši energiju. Energiju možeš uštedjeti i tako da redovito čistiš pećnicu i njen prozor. Čista pećnica troši manje energije za zagrijavanje, a kroz čisto staklo možeš provjeriti što se događa s tvojim kolačem ili pečenkom bez otvaranja vrata. Ušteda je velika jer se svakim, pa i najkraćim otvaranjem pećnice iz nje gubi do 20 posto topline. A da bi uštedjela još više, pećnicu slobodno možeš isključiti 10 minuta prije kraja pečenja. Pećnica dugo zadržava toplinu pa će kolači svejedno biti pečeni, a ti ćeš uštedjeti na struji.

Ako još uvijek posuđe pereš u sudoperu, možda je vrijeme da si nabaviš perilicu. Tako ćeš sačuvati svoje dragocjeno slobodno vrijeme i nježnu kožu, ali i dugoročno uštedjeti na režijama. Naime, pranjem posuđa u perilici troši se do 60% manje električne energije i do 85% manje vode nego ručnim pranjem.

A ako voliš da ti stan ili kuća u blagdansko vrijeme svijetli kao Betlehem, obavezno koristi LED lampice jer one troše i do 90% manje električne energije od klasičnih žarulja. I svakako ne zaboravi isključiti blagdansku rasvjetu, unutarnju i vanjsku, kad napuštaš dom ili odlaziš na spavanje.

HEPi donosi praktične savjete za blagdansku uštedu kod pripreme blagdanskih kolača, pranja posuđa i odabira lampica. Ovih blagdana novac ti neće pobjeći iz novčanika, a možeš i dobro uštedjeti na računima za struju!