Kada bi se djeca trebala početi baviti sportom, učiti strani jezik, krenuti na zbor ili ples te kako uopće odabrati aktivnost za dijete, zapitala se čitateljica zlim na forumu Klokanice te zatražila savjet drugih roditelja, a isto pitanje muči mama lidijak77.

Većina roditelja smatra kako je vrtićka dob, između treće i šeste godine, idealna da dijete usvoji i zavoli određenu aktivnost koju ne doživljavaju onda samo kao učenje, već i kao igru. Premda je, dakle, treće godina ta koja se preporučuje za početak nekih aktivnosti, lidija77 smatra kako ipak ne bi trebalo raditi granicu prema godina jer je svako dijete individualno.

Mama SULE svoju je djevojčicu upisala na engleski kada je imala tri i pol godine i to na njezin zahtjev.

"Ja bih je često pitala želi li ići na engleski i ako joj se ne ide da ne mora, ali eto to se nije dogodilo. Ako dijete pokazuje interes, zašto ne? Sad već traži da ide na ples ili nešto slično. Djeca nas zapravo iznenade, ali u većini slučajeva znaju što hoće i samo ih treba poslušati", piše mama SULE.

Da je ova dob najbolja za početak učenja stranog jezika, potvrđuje Petra Šešljaga Paradi iz jezičnog studija Lingu Lingu koja kaže kako su u toj dobi postavljeni dobri temelji materinjeg jezika pa dijete jako dobro prihvaća i strani.

"Ako uči opušteno, uz igru i u svakodnevnim situacijama, tako malo dijete će i strani će jezik usvajati kao materinji, potpuno prirodno. Sa strogo jezične strane, malo dijete vrlo lako usvaja izvorni izgovor, što će mu itekako biti od koristi odluči li s jezikom i nastaviti, jer će tako razviti samopouzdanje koje vrlo često nedostaje odraslim učenicima početnicima. Nadalje, dijete razvija vještinu slušanja, razvija koncentraciju, kreativnost i toleranciju, a postavljaju se i temelji za višejezičnost i višekulturalnost što je u današnje vrijeme vrlo vrijedno" ,objašnjava profesorica francuskog jezika i književnosti koje su sve prednosti ranog učenja stranog jezika. Ističe kako je u radu s predškolcima najvažniji opušteni pristup te da se sam sat na mjestu prilagođava. Svaki sat tako uključuje igru, koja u sebi nosi gradivo i čitane, a igra se dopunjava pjesmom ili crtićem.

Prednosti bavljenja glazbom

Kao i mama SULE, želje svoje djevojčice slijedila je i mama ninalo čija četverogodišnjakinja ide na ples i pjevanje, a obje aktivnosti ima po dva puta tjedno.

"Na pjevanje je krenula s nepune 3 godine, a na ples s nepune 4. Oboje je bilo njena želja, vidim da tamo uživa, da radi što voli i vidi se da tamo jako puno toga nauči. Ne mora ona biti neka vrhunska ni pjevačica ni plesačica, bitno da dijete uživa. A usput će napredovati, to je sigurno. Ja sam za to da se djetetu omogući da se okuša u onome što ga interesira. U nečemu će se već naći", piše mama četverogodišnje djevojčice.

Koje su sve prednosti bavljenja glazbom, objasnila nam je pijanistica prof. Žanina Bilić, koja održava Tik-Tik koncerte za bebe i predškolce kao i klavirske radionice Klavirčica za djecu od dvije do šest godina.

"Dobrobiti bavljenja glazbom su razvoj audio-vizualne percepcije, sluha, govora, kontrole glasa, motorike, kombinatorike, povezivanje konkretnog i apstraktnog razmišljanja, strpljenja, ljubavi prema glazbi, samopouzdanja" ,kaže pijanistica. Sa Žaninom Bilić slaže se i Suzana Tomasović, voditeljica Music Together radionica i direktorica centra Suzin Music Together, koja kaže kako učenje glazbe potiče kreativnost, samostalno izražavanje kroz glazbu pjevanjem, pokretom i sviranjem, a aktivno stvaranje glazbe utječe i na djetetov kognitivni, psihomotorni i socijalni razvoj.

"Primarni glazbeni razvoj događa se u periodu od rođenja do šeste godine života. U tom razdoblju mozak je plastičan i otvoren za glazbene utjecaje i razvoj. Tijekom ovog vremena dijete prolazi kroz predvidive stadije glazbenog razvoja koji svoj vrhunac doživljava kada dijete savlada temeljne glazbene vještine (pjevanje u tonalitetu i kretanje u ritmu zadane melodije) negdje oko šeste godine. Izložimo li djecu dovoljno rano bogatoj i raznolikoj glazbi, brzo će savladati ove vještine i postati sudionici u stvaranju glazbene kulture zajednice u kojoj žive"., pojašnjava Suzana Tomasović.

Važnost redovnog kretanja

Neki roditelji s foruma svoju djecu bi radije upisali na neku tjelesnu aktivnost, poput mame lidijak77 i lee i obje mame slažu se kako je važnija spremnost djeteta na neku aktivnost od njegove dobi. Lidijak77 svog sina želi upisati na gimnastiku, a lein dječak star pet i pol godina krenuo je na tjelesni.

"To su pripremne vježbe za judo na koji će krenuti u jesen.  Čekali smo trenutak kad je naučio brzo usvajati i ostvarivati verbalne upute, jer jedno je učiti iz primjera, a drugo je kad dijete početi vizualizirati verbalne upute prije nego što ih izvrši. Mislim da je savršeno vrijeme za dodatna učenja onda kad dijete bude spremno, a da su godine tu manje važne", zaključila je lea.

Djeca u dobi od četiri ili pet godina imaju puno energije, ali i sposobnost da ranije savladane vještine pokreta nastave usavršavati složenijim pokretima. No, treba pripaziti na odabir tjelesne aktivnosti, a u predškolskoj dobi preporučuje se da dijete upoznaje elemente različitih sportova. Do usmjerenja ne bi trebalo doći do osme, devete godine.

"Predškolsko doba je bitan period u kojem se izgrađuje ljubav prema kretanju i sportu, a stvaraju se i zdrave prehrambene navike. Pravilnim i redovitim kretanjem i vježbanjem omogućuje se niz dobrobiti: normalan motorički razvoj, zadovoljava se potreba za kretanjem i igrom, prevencija različitih kroničnih bolesti, bolje ocjene u školi, stvorene navike zdravog aktivnog života za budućnost, a tjelesna aktivnost u adolescenciji u velikoj mjeri ovisit će o motoričkim znanjima koje je dijete steklo u predškolskoj i ranoj školskoj dobi.", kaže kineziologinja Sanja Šalaj. 

Ide li vaše dijete na neku aktivnost? Napišite nam na forumu!