"Čuvanje djece me potpuno ispunjava, a cijela moja obitelj život je prilagodila njima. Djeca koju čuvam uvijek su mi na prvom mjestu, a najveći ponos osjećam kad kasnije čujem za uspjehe djece koja su bila kod mene, kao što su glazbeni, sportski ili uspjesi na školskim natjecanjima", kaže dadilja Ljiljana Frdelja koja se bavi obiteljskim čuvanjem djece. Za razliku od privatnog čuvanja djece, dadilje u obiteljskom čuvanju brinu se za djecu u svom vlastitom prostoru, a mogu čuvati grupe od šest do 12 djece.

Iako se čuvanjem djece bavi već 15 godina, 52-godišnja Ljiljana Frdelja iz Jastrebarskog tek čeka pokretanje obrta i nada se da će uskoro biti "aktivna obrtnica". "Već pet godina jedna dadilja iz Vrbovca i ja borimo se za ozakonjenje posla dadilje, a mi smo prve dvije dadilje u Hrvatskoj koje smo podnijele zahtjev za pokretanje obrta. Uz nas, zahtjev je predala i dadilja iz Karlovca koja trenutno čuva jedno dijete", kaže.

Ljiljana je godinama čuvala djecu u svom dnevnom boravku, a u početku je brinula o djeci svojih prijateljica i kolegica koje su radile. "Djecu sam počela čuvati kad su moja djeca bila mala, nakon molbe jedne prijateljice koja je bila samohrana majka. Zajedno sam čuvala svoje dvoje djece i njezino i od tad je sve krenulo", kaže dadilja koja je čuvala djecu jasličke, vrtićke i školske dobi, a trenutno u grupi ima najviše jasličara.

Kreativne aktivnosti i igra

Simpatična dadilja Ljiljana kaže da joj je iznimno važno kvalitetno provoditi vrijeme s djecom. "Do 8 sati ujutro skupi se njih četvero ili petero, a u tom mirnijem periodu ponudim im čaj, keksiće, čitamo priče, slažemo puzzle, slagalice i kockice. U to vrijeme još su malo pospani pa se više odmaraju. U 9 sati je doručak nakon kojeg kreću aktivnosti. Ovisno o godišnjem dobu i vremenu bavimo se kreativnim aktivnostima. Izrađujemo lepeze, crtamo, bojimo i režemo papire, pjevamo i slično", priča Ljiljana.

Do pola 12 dadilja i djeca provode vrijeme u igri u dvorištu, a nakon ručka slijedi spavanje. "U 15 sati je buđenje, a nakon užine opet idemo u dvorište, na ljuljačke i tobogan. U slučaju kiše i hladnog vremena, a kako bismo bili na svježem zraku, igramo se na natkrivenoj terasi", dodaje.

Klizno radno vrijeme i male grupe

Kreativne radionice su samo dio onoga što djeci pruža boravak kod dadilje. Roditelji koji ostavljaju djecu na čuvanje kod dadilje njezino radno vrijeme ističu kao prednost takvog boravka. "Moje radno vrijeme je klizno i potpuno se prilagođava potrebi djeteta i roditelja. Mnogi mladi roditelji danas ne žive u istom mjestu u kojem su baka i djed, ili oni ne mogu brinuti o djeci tijekom dana, pa tu uskačem ja. Ako roditelj radi u nekom trgovačkom centru u Zagrebu i mora biti na poslu u pola 6 ujutro, ja se dižem ranije i neka djeca dolaze k meni već u pola 5, dok neka djeca ostaju sve do 19 sati. Sve ovisi o potrebi", priča Ljiljana.

Ponekad se dogodi da kad roditelji koji rade vikendom ili u noćnim smjenama, ostave djecu spavati kod bake i djeda, ali preko dana provode vrijeme s dadiljom. "Ako bake i djedovi ne voze, roditelji su sigurniji kad su djeca sa mnom, a i znaju kako provode vrijeme kod mene", kaže dadilja koja u budućnosti namjerava zaposliti odgajatelja. "Uz odgajatelja moja usluga bit će još kvalitetnija, a djeci ćemo ponuditi još kvalitetniji sadržaj", kaže dadilja.

U odnosu na jaslice i vrtić, prednost obiteljskog čuvanja djece su i manje grupe. "U manjim grupama djeca nisu toliko podložna bolestima, a sve je lakše organizirano. Ako je potrebno, vodim dijete i kod liječnika, a primjerice, ako neko dijete ima poteškoće s motorikom, mogu mu se više posvetiti", kaže Ljiljana koja brine i o zdravlju i higijeni djece, ali i o njihovom razvoju. "Mnoga djeca nemaju bake i djedove, a mene smatraju djelom svoje obitelji, kao i ja njih", kaže.

Cijela obitelj posvetila je život djeci

Ljiljana kaže da su djeca koju je čuvala odrastala uz njenu, a mnoga djeca počela su pokazivati interes za glazbu upravo zato što su njezina djeca svirala razne instrumente.

"Moja djeca dobro su prihvatila moj posao, iako su se nakon ulaska u pubertet pojavili neki prigovori. U to vrijeme možda su se osjećali pomalo zapostavljenima, ali to je bilo samo prolazno. Oni obožavaju svu tu djecu, a danas daju instrukcije nekoj od djece koju sam čuvala", priča Ljiljana. "Kćer studira u Zagrebu i kad me nazove, uvijek pita mogu li razgovarati, imam li vremena ili radim nešto s djecom", dodaje.

Preporuke su najvažnije

Cijena skrbi o djetetu za 10-satni boravak u obiteljskom čuvanju djece u Hrvatskoj je 1000 kuna. Međutim, kada dadilja otvori obrt, da bi opstala sa šestero djece, morat će naplaćivati ekonomsku cijenu usluge (između 2000 i 2500 kuna). Za većinu roditelja ta cijena je previsoka i bez sufinanciranja od strane lokalne samouprave oni neće moći platiti punu cijenu.

"Imam razumijevanje svoje lokalne samouprave koja je obećala da će podržati sufinanciranje roditelja i nadam se da će se to ostvariti", kaže Ljiljana i objašnjava da su kod odabira dadilja jako važne preporuke. "Roditelji ipak najviše vjeruju preporukama, pa je novim dadiljama teže započeti ovaj posao".