S njima smo spavali, igrali se, pili čaj, ljubili ih, grlili, pričali im priče i otkrivali tajne. Sada kad smo odrasli, više ne radimo sve od navedenog, ali omiljenih nam plišanaca se rado sjećamo, možda ih čak i čuvamo za nećake ili su ih naslijedila naša djeca. Bilo kako bilo, sigurno je da je svatko od nas imao svoju omiljenu plišanu igračku, onu koja nije imala konkurenciju i koja je prošla sito i rešeto, ali koja nikako nije smjela završiti u smeću. 

I zato smo vam odlučili otkriti pet nevjerojatnih činjenica koje vrlo vjerojatno niste znali o plišanim igračkama. Neke će vas sigurno iznenaditi, a možda i nagnati da se prisjetite svog omiljenog plišanca iz djetinjstva.

1. Plišane igračke su postojale još u drevnom Egiptu

Vjerovali ili ne, povijesni nalazi pokazuju da su plišane igračke koristili stari Egipćani, ali ne za igru kao što bi većina zaključila, već kao dio posebnih ceremonija u kojima su štovali životinje. To su otkrili brojni crteži koje su otkrili arheolozi, stoga se u literaturama često navodi kako su upravo Egipćani izmislili plišane igračke. Plišanci su se u početku izrađivali od tkanine i umjetnog krzna, a punjeni su slamom, drvenom vunom ili čak grahom. Kako je tehnologija napredovala, ljudi su dobivali nove ideje za izradu plišanaca.

2. Prve plišane igračke nimalo nisu nalikovale današnjima

Od Egipta pa sve do 19. stoljeća svijet kao da je zaboravio na plišance. Dotad su bile popularne platnene lutke, a prve verzije plišanih igračaka predstavljene su 1830-ih godina i radilo se o ručno izrađenim punjenim životinjama. To nisu bile mekane punjene igračke kakve poznajemo danas. Više su podsjećale na lutke od čarapa kakve znamo raditi kod kuće. Zanimljivo je da je izvorna ideja za izradu prvih punjenih platnenih životinja proizašla zbog tadašnje popularnosti prepariranja pravih životinja, čija je proizvodnja bila previše skupa. 

3. Prva moderna plišana igračka nije bio medo, već slonić

Na plišanim igračkama kakve danas poznajemo možemo zahvaliti Njemici Margarete Steiff. Margarete je u mladosti čuvala djecu dok su roditelji radili, a budući da je puno vremena provodila s djecom, za njih je izrađivala punjene filcane igračke. Iako mnogi plišane igračke automatski povezuju s plišanim medvjedićem, zanimljivo je da je prvi plišanac kojeg je Margarete izradila zapravo bio slonić koji je trebao imati funkciju jastučića za igle, no djeci se toliko vidio da su mame od Margarete počele naručivati punjene filcane igračke. Interes je bio toliki da su Margarete i njezine sestre počele proizvoditi igračke, a posao je napredovao pa je Margarete ubrzo zaposlila i druge članove obitelji.

4. Prvog plišanog medvjedića stvorio je 1902. Richard Steif

Veliki trenutak za Margaretein biznis bio je sajam igračaka u Leipzigu 1902., za koji se cijeli tim posebno pripremao. Njezina se odluka da pet godina ranije zaposli nećaka, Richarda Steifa, tada pokazala odličnom, jer upravo je on se osmislio i stvorio prvog plišanog medvjedića. Richard je za vrijeme pohađanja škole za umjetnost i obrt u Stuttgartu redovito posjećivao obližnji zoološki vrt Nill'scher te je u slobodno vrijeme proučavao i crtao medvjede. Skice su mu poslužile za izradu prototipa plišanog medvjedića koji je dobio kodni naziv Steiff Bär 55 PB (55 = visina medvjedića u centimetrima; P = pliš (Plüsch); B = pokretni udovi (beweglich)). Njegov plišani medo mogao je pomicati glavu i ruke, a njegovu jedinstvenost nitko nije primjećivao sve do posljednjeg dana sajma kada je naišao jedan gospodin iz Amerike i naručio čak 3000 medvjedića.

5. Plišanog medvjedića proslavila je lovačka priča o Theodoru Roosveltu

Iako je za izum plišanog medvjedića zaslužan Nijemac te bi se dalo naslutiti kako su se za plišancima prvo pomamili Europljani, a potom ostatak svijeta, to nije točno. Plišani medvjedić prvo je dostigao popularnost na američkom tržištu igračaka, i to zahvaljujući lovačkoj anegdoti američkog predsjednika Theodora Roosvelta. Roosevelt, kojega su prijatelji od milja zvali Teddy, bio je strastveni lovac poznat po krvoločnim lovačkim ekspedicijama tijekom kojih bi on i njegova lovačka ekipa znali uloviti nekoliko tisuća životinja. Upravo je jedna od Rooseveltovih lovačkih ekspedicija poslužila kao inspiracija Morrisu Michtomu koji je 1903. ponudio svoju verziju plišanog medvjedića po imenu Teddy.  Priča nije do kraja razjašnjena, no pokazuje suosjećajnu stranu predsjednika Roosevelta. Naime, tijekom lova u Mississippiju 1902. godine, Roosevelt je pronašao starog ozlijeđenog medvjeda kojega su njegovi vodiči privezali za stablo. Neki izvori tvrde da je predsjednik Roosevelt upucao medvjeda kako bi ga poštedio njegovih patnji, a drugi tvrde da se predsjednik sažalio nad medvjedom te ga oslobodio. Nakon događaja je politički karikaturist Clifford Berryman medvjeda prikazao kao mladunče da bi pokazao kako predsjednik Roosevelt ispod svoje surove vanjštine posjeduje i nježnu stranu. Otada je u svijetu za plišanog medvjedić ostao naziv Teddy-bear.

Svako dijete ima svog omiljenog plišanca - svog vjernog prijatelja koji mu pruža utjehu i oslonac, s kojim dijeli sretne i tužne trenutke, s kojim odrasta i koji je uvijek tu uz njega. Zato u suradnji s Plodinama pozivamo vas i vaše mališane da zajedno proslavimo Svjetski dan plišanaca na proslavi koja će se održati u subotu, 6. studenog, od 10 do 13 sati, ispred trgovine Plodine u Family Mallu. Pozivamo i velike i male da dođu sa svojim najdražim plišancem da se zajedno zabavimo uz slatkiše, tortu, darove i puuuno iznenađenja.