Virusni hepatitis je bolest u kojoj virus uništava jetrene stanice. Razlikujemo nekoliko vrsta hepatitisa, ovisno o virusu koji ga izaziva.

Hepatitis A

 Dijete ima vrućicu. Koža mu je blijeda, a bjeloočnice žute (ikterične). Mokraća je tamna i pjenušava. Boli ga trbuh, povraća, gubi tek, djeluje umorno. Katkada se javlja i svrbež. Liječnik će tražiti analizu krvi, kojom će procijeniti stanje jetre i potvrditi prisutnost virusa i protutijela specifičnih za virus koji izaziva hepatitis A.

Hepatitis A je česta bolest, jer zahvaća gotovo 60 posto populacije. Virus ulazi kroz probavni sustav (vodom, prljavim rukama, zaraženom hranom). Obično bolest traje nekoliko dana, najdulje dva do tri tjedna. Dijete će ozdraviti i bez liječenja i bez osobite dijete. U pravilu ne bi trebalo ići u školu dok traje žutica.

Ako je dijete mlađe od 3 godine, a dođe u doticaj s oboljelom osobom, poželjno mu je, u roku od sedam dana, dati injekciju gamaglobulina kako bi se spriječila zaraza ili ublažio tijek bolesti ako se ipak razvije. Danas postoji i cjepivo protiv virusa hepatitisa A.

Hepatitis B i C

 Ovi su hepatitisi mnogo rjeđi, ali mogu postati kronični, zbog čega su mnogo ozbiljniji. Prenose se spolnim putem ili transfuzijom krvi. Protiv hepatitisa B postoji djelotvorno cjepivo. Daje se djetetu izloženome zarazi, npr. ako boluje od bolesti čije liječenje zahtijeva ponavljanje transfuzije ili je član njegove obitelji kronični nosilac virusa. Daje se i nakon rođenja novorođenčadi čije su majke kronični nositelji virusa, a cijepljenje se preporučuje i adolescentima.