Žene koje zadnje dijete rode kasnije doživjet će duboku starost
Istraživanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Bostonu otkrilo je da žene koje rađaju i nakon 33. godine života, imaju više šansi doživjeti duboku starost, nego žene koje su prestale rađati nakon 29. godine.
Znanstvenici objašnjavaju da činjenica da žene koje su dulje plodne, tj. mogu prirodnim putem zatrudnjeti i roditi, sugerira na to da i njihovo tijelo, uključujući i reproduktivni sustav, stari sporijim tempom. Međutim, prema ovom istraživanju objavljenom u časopisu Menopauza, samo odgađanje trudnoće ne jamči dulji život.
Profesorica Paola Sebastiani i kolege analizirali su podatke iz velikog istraživanja o obitelji u kojem je sudjelovala 551 obitelj, a čiji su mnogi članovi doživjeli duboku starost. Kod 462 žene usporedili su podatke o dobi u kojoj su rodile svoje posljednje dijete te dob koju su doživjele.
Došli su do zaključka da žene koje su rodile svoje posljednje dijete nakon 33. godine imaju dvostruko veću šansu da će doživjeti 95 ili više godina, u usporedbi s onima koje su posljednje dijete rodile prije 29. godine.
Dulja reproduktivna dob = jači geni
Istraživači pretpostavljaju da bi DNK ove prve skupine majki mogao imati genetske varijante koje usporavaju starenje i smanjuju rizik za bolesti koje se javljaju u kasnijoj dobi i koje mogu uzrokovati neplodnost (kao što su rak jajnika i dijabetes).
Žene s takvim varijantama dulje su plodne i tako imaju više šansi da će ove jake gene prenijeti budućim generacijama. Ovo znači da ženama možemo zahvaliti na dugovječnim genima, a ne muškarcima, što bi također moglo objasniti činjenicu da od svih ljudi koji dožive 100 godina ili više, 85 posto su žene, u usporedbi sa samo 15 posto muškaraca.
I neka ranija istraživanja došla su do sličnih zaključaka. Primjerice, istraživanje o stogodišnjacima iz Nove Engleske, pokazalo je da žene koje su rodile nakon četrdesete, imaju čak četiri puta veću šansu da dožive 100 godina, nego žene koje su svoje posljednje dijete rodile u mlađoj životnoj dobi.
S obzirom na moguću povezanost između dugovječnosti i dulje reproduktivne dobi, znanstvenici bi trebali dodatno istražiti genetski utjecaj na reproduktivnu sposobnost, budući da takvi geni imaj utjecaj na starenje i bolesti karakteristične za stariju dob. Ova saznanja mogla bi im pomoći da razviju lijekove koji bi imali sličan učinak.