Surogat majka je žena koja nosi i rađa dijete za drugu ženu koja najčešće sama ne može zatrudnjeti i/ili iznijeti trudnoću. Zamjensko majčinstvo sa sobom donosi pravne i etičke dvojbe, a za ženu koja nosi dijete za drugu, to je, osim fizičkog i emocionalno intenzivno iskustvo. 37-godišnja Engleskinja Tara Sawyer nedavno je za Daily Mail izjavila da joj je surogatstvo postalo kao ovisnost. Tara je bila posvojena kao dijete i sada nosi djecu parovima koji ih ne mogu imati biološkim putem, a jedno dijete rodila je i paru koji živi u istospolnoj zajednici kojem je donirala i jajne stanice. U medijima je u više navrata pisano i o bakama koje su nosile dijete za svoje kćeri.

Koliko je ta tema predmet rasprave, pokazuje i dokumentarac "Breeders: A Sub-Class of Women", producentice Jennifer Lahl, inače osnivačice i predsjednice Centra za bioetičku kulturu. Autori skreću pažnju na zlouporabu surogat majčinstva i smatraju da se ovdje radi o legalnoj prodaji djece pri čemu bogati i dobrostojeći parovi iskorištavaju žene slabijeg imovinskog stanja koje nose djecu za njih. 

U većini zemalja zabranjeno

Iako je ovaj pojam poznat preko američkih filmova i serija, zamjensko majčinstvo dopušteno je samo u nekim zemljama, dok je u mnogim državama ilegalno, i u komercijalne svrhe, ali i kao oblik liječenja neplodnosti.

Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Armenija, Cipar, Indija, Južnoafrička republika, neke savezne države SAD-a, neke su od zemalja u kojima je surogat majčinstvo dopušteno, dok je zakonom zabranjeno u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Švicarskoj, Austriji, Norveškoj, Švedskoj, Islandu, Estoniji, Turskoj, Pakistanu, Kini, Japanu, nekim državama SAD-a i drugdje. Zakonska regulativa razlikuje se od zemlje do zemlje, tako je u nekim zemljama dopušteno i u komercijalne svrhe, tj. uz naknadu (plaća se ženi koja nosi dijete), dok je u nekim dopušteno samo surogat majčinstvo bez naknade.

Češka je najbliži primjer zemlje u kojoj je surogat majčinstvo zabranjeno osim u slučaju onkoloških pacijentica kada je dopušteno na teret države. Također u Srbiji, zbog velikog broja neplodnih parova, najavljen je prijedlog zakona kojim će se surogat majčinstvo dozvoliti zakonom, piše na web stranici Udruge osoba s problemom neplodnosti Beta koja se, između ostalog, zalaže i za zamjensko majčinstvo koje je kod nas još uvijek tabu tema.

"U Udruzi osoba s problemom neplodnosti Beta svakodnevno smo svjedoci kako je problem neplodnosti u stalnom porastu i učestaliji je nego ikad prije. Također smo svjedoci i sve većeg broja mladih žena oboljelih od različitih vrsta karcinoma, što kao svoj rezultat ima sve veći broj parova koji ne mogu ostvariti toliko željeno roditeljstvo. U zadnjih petnaestak godina povećao se broj žena koje rađaju iza 35. godine života za otprilike 40 posto te se usporedno s porastom životne dobi povećava rizik ne samo za reprodukcijsko zdravlje žene, već i raste opasnost od zloćudnih bolesti", kaže Nada Peratović, predsjednica Udruge osoba s problemom neplodnosti Beta, koja je jedina udruga u Hrvatskoj koja se javno zalaže za mogućnost ostvarivanja roditeljstva uz pomoć surogat majčinstva.

Način da onkološke pacijentice postanu majke

"Obzirom na svakodnevne upite koje primamo od osoba zainteresiranih za ovaj vid liječenja smatramo da je krajnje vrijeme da hrvatsko zakonodavstvo ozbiljno promisli o mogućnosti ukidanja zabrane surogat majčinstva tj. izmjeni članka 31. Zakona o pomognutoj oplodnji", kaže Nada Peratović i dodaje:

"Surogat majčinstvo bi se tako trebalo dozvoliti u slučajevima kad je neplodnost posljedica zloćudni karcinoma, genetskog defekta, nesretnih okolnosti koji su doveli do prestanka ili oslabljene funkcije maternice ili drugih zdravstvenih problema zbog kojih sama trudnoća može biti opasna za pacijenticu (npr. insuficijencija bubrega)".

Kako medicinski izgleda ovaj postupak, pitali smo ginekologa Erdena Radončića koji objašnjava da je prema zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji u RH, surogatstvo u Hrvatskoj zabranjeno, a slično je i u svim državama koje su nastale nakon raspada SFRJ, kao i u gotovo svim državama Europske Unije.

"Princip surogatstva se sastoji u pripremi osobe koja će nositi genetsko tuđe dijete, ili sinkronizacija njezinog ciklusa s gametama odnosno zamecima koji su nastali spajanjem muških i ženskih spolnih stanica davalaca, ili bolje reći: potražitelja, usluge surogat majčinstva. Sav daljnji postupak što se tiče medicinske strane, ne razlikuje se nimalo od uobičajenog nadzora takve trudnoće, poroda i postporođajnog perioda. Praksa je najviše izražena u zemljama slabijeg ekonomskog statusa poput Ukrajine, Indije i zemlje Dalekog istoka", kaže dr. sc. Erden Radončić, spec. ginekologije i opstetricije i dodaje:

"Surogat majčinstvo izaziva mnoge dvojbe, primarno etičke, a zatim i pravne - za što legislativa vrlo često propisuje brojne zakone i ograničenja u svrhu destimuliranja takvih postupaka".

Ginekolog također naglašava da je ipak najčešći medicinski razlog surogatstva kronična bolest davateljice zbog kojeg riskira dodatno pogoršanje zdravlja, ili je zbog nekog razloga izgubila maternicu te karcinomi, teške anomalije maternice - uz očuvanu funkciju jajnika.