Na površini eritrocita, kao sastavni dio membrane, nalazi se oko sto antigena koji uzrokuju stvaranje antitijela. "Najznačajniji je D antigen koji je prisutan u oko 85 posto populacije. Oni su Rh pozitivni. Fiziološka funkcija Rh antigena nije potpuno poznata, iako je u trudnoći ovaj sustav vrlo važan jer može dovesti do problema", objašnjava ginekologinja Senka Sabolović Rudman. 

Opasan kontakt majčine i bebine krvi

Rh faktor ustvari je mali 'plus' ili 'minus' pored krvne grupe svakog od nas. Ako žena ima negativan Rh, a otac djeteta pozitivan, znači da i dijete može naslijediti pozitivan faktor. Ako Rh negativna majka nosi Rh pozitivno dijete može biti velikih problema ako dođe do kontakta majčine i bebine krvi tijekom trudnoće. Tada eritrociti prelaze u posteljicu, ulaze u fetalnu cirkulaciju i vežu se na eritrocite koji razaraju. Majčino tijelo detektira djetetovu krv kao strano tijelo i stvara protutijela.

"Razvija se fetalni hidrops i anemije koje mogu dovesti do smrti ploda. Značajniji problemi očekuju se kod višerotkinja. U prvoj trudnoći u kojoj Rh negativna majka nosi Rh pozitivno dijete obično nastaje mala količina protutijela koja uglavnom ne izazivaju teže bolesti kod novorođenčeta. Naime, treba oko 6 do 8 tjedana da se započne stvaranje antitijela", pojašnjava ginekologinja.

72 sata nakon porođaja daje se injekcija

Svaka Rh negativna trudnica koja je rodila Rh pozitivno dijete mora u roku od 72 sata nakon porođaja ili intervencije u trudnoći (poput amniocenteze) dobiti anti D imunoglobuline (Rhogam) uz prethodnu provjeru da je Coombsov test negativan, što znači da nema antitijela. To je važno jer tijekom porođaja majčin organizam može stvoriti veću količinu antitijela koje su potencijalno opasna za sljedeće trudnoće. Zato se daje injekcija kojom se smanjuje anti D imunizacija.