Već je dugo poznato da pušači oba spola imaju smanjenu plodnost. Smatra se da je kod pušača sposobnost začeća skoro 30 posto manja u odnosu na nepušače, vjerojatno stoga što muškarci pušači stvaraju manje sperme i to s većim postotkom nepokretnih spermija. S druge strane, žene koje puše dvostruko su sklonije pobačaju, što je direktno povezano s brojem popušenih cigareta, a intenzivno pušenje dodatno povisuje vjerojatnost odljepljivanja posteljice.

Ako žena u trudnoći puši, vjerojatnost da će roditi dijete niže porođajne težine iznosi oko 25 posto, a pušenje u trudnoći doprinosi s 10 posto ukupnoj smrtnosti novorođenčadi. Pušenje je također rizični čimbenik za ektopičnu, odnosno izvanmaterničnu trudnoću, čemu doprinosi 35 posto, jednako kao i svi infektivni uzroci.

I kad samo otac puši, veći je rizik za anomalije kod djeteta. Nepovoljna je situacija i ukoliko puši samo muškarac u paru koji želi imati dijete jer već kad puši 10 cigareta dnevno nastaju mutacije na DNK spermatozoida i povisuje se rizik za nastanak

Starost oca utječe na plodnost i razvoj djeteta

Jedan od brojnih dokaza za negativan utjecaj majčina pušenja tijekom trudnoće je i direktna linearna korelacija između razine kotinina, metabolita nikotina, u krvi majke i fetusa. Kotinin se akumulira u fetalnoj cirkulaciji već sa sedam tjedana, radi čega se smanjuje protok kroz placentu, povećava otpor protoku krvi srednje cerebralne arterije fetusa i smanjuje reaktivnost frekvencije fetalnog srca.

U trudnice koja puši nedovoljan postotak zasićenosti krvi kisikom dovodi do nepravilnog ili sporijeg razvoja fetusa, te je tjelesna težina novorođenčeta znatno manja no u majki nepušača. Pušenje u trudnoći također dovodi do povišenog fetalnog hematokrita, preranih ruptura membrana te preranog poroda, što sve u konačnici djetetu daje manju šansu za preživljenje.