Neovisno o vrućici, temperatura tijela može biti viša (hipertermija) ili niža (hipotermija) od prosječne, koja se kreće između 36,5 °C - 36,9 °C.

Vrućica je dobar obrambeni mehanizam organizma do 38 °C, jer ograničava razmnožavanje mikroba (virusa i bakterija). Ona ipak nije bezopasna za sasvim malu djecu. Može izazvati neurološke i metaboličke poremećaje.

Hipertermija

 Hipertermija nije sinonim za vrućicu. Radi se o povišenju tjelesne temperature koje može biti izazvano pretjeranom toplinom ili vlažnošću zraka. Zapravo, dijete mnogo teže održava tjelesnu temperaturu nego odrasli. Kako biste izbjegli hipertermiju, ne izlažite vaše dijete prevelikoj vrućini, osobito zimi (grijanje, pretopla odjeća); ne ostavljajte ga nikada u zatvorenu prostoru i zračite prostorije u kojima živi; klonite se vlažna i topla zraka, kao što je onaj u kupaonici.

Hipotermija

 Glavna značajka hipotermije je rektalna temperatura niža od 36,5 °C. Može se privremeno javiti tijekom virusne bolesti. Nije opasna, ali je potrebno prekinuti davanje lijekova protiv vrućice, jer je to beskorisno. Pokrijte jednostavno malo debljim pokrivačem vaše dijete. Po zimi ili na visinama dijete se može brzo rashladiti osobito ako se ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnošću, i čak iako je dobro obučeno.

U novorođenčeta

Novorođenče teško podnosi pad temperature. Zbog toga u rodilištima postoje zagrijani stolovi u radnim prostorima dječje sobe i inkubatori u kojima se može ugrijati dijete u slučaju nedonošenosti, hipotrofije ili hipotermije.