Početkom ožujka ove godine djeca su iskusila školu od kuće, što je promijenilo njihovu dnevnu rutinu, utjecalo na san, ali i povećalo vrijeme pred zaslonima. Virus je neminovno ostavio trag na obrazovanju, društvenim navikama i mentalnom zdravlju naših najmlađih. Koliko su takve promjene štetne i kako se ponašati u novoj školskoj godini pročitaj u nastavku.

Prema podacima UNESCO-a, pandemija je utjecala na obrazovanje 1,6 milijardi djece u 190 država, što čini 90% sve djece u sustavu obrazovanja.

Ispravi rutinu spavanja

Zbog smanjenoga kretanja i nepotrošene energije, rutina spavanja promijenila se kod mnoge djece. Iz klinike za spavanje The Millpond u Londonu kažu da im se u vrijeme pandemije za pomoć javilo 30% više roditelja nego prethodnih godina, a prema istraživanju časopisa za dječju psihologiju i psihijatriju, čak 70% djece mlađe od 16 godina u vrijeme pandemije počelo je ići spavati kasnije.

Kako bi se izbjegao šok pri povratku djeteta u školu, potrebno je postupno početi graditi rutinu spavanja koja je prikladna za školske dane jer neredovit i neujednačen san može uzrokovati mnoge probleme, a ponajprije one s koncentracijom. 

Kako bi ponovno izgradila rutinu spavanja, čini sljedeće:

1. Budi konzistentna - odredi vrijeme u koje će dijete uvijek ići spavati te u koliko sati će se buditi.
2. Izbjegavaj zaslone prije spavanja - barem sat vremena prije odlaska u krevet dijete ne bi trebalo gledati u zaslone.
3. Osiguraj umirujuću okolinu za spavanje - to znači da dijete ima tihu i zamračenu sobu, bez uključenih elektroničkih uređaja.
4. Pobrini se da je dijete fizički aktivno - redovna fizička aktivnost pomaže pri spavanju, no pripazi da se ne odvija neposredno prije odlaska u krevet. Idealno vrijeme je poslije škole.

Prema preporukama američke Nacionalne zaklade za spavanje (NSF), djeca u dobi od 3 do 5 godina trebaju od 10 do 13 sati sna, adolescenti od 6 do 13 godina trebaju od 9 do 11 sati sna, a tinejdžeri od 14 do 17 godina u prosjeku trebaju od 8 do 10 sati sna na dan.

Koliko vremena pred zaslonima je previše?

Tehnologija se pokazala vrlo korisnim alatom nakon izbijanja pandemije zahvaljujući kojemu je bilo moguće nastaviti održavati nastavu online. Osim toga, mnoga su je djeca koristila za zabavu ili za povezivanje s vršnjacima. Ponukan komentarima kako bi takve navike mogle uzrokovati depresiju ili poremećaje ponašanja, profesor Stephen Houghton sa Sveučilišta Western Australia odlučio je provjeriti ima li za to znanstvenih dokaza.

Ne postoje snažni dokazi koji upućuju na to da tehnologija može uzrokovati depresiju ili druge poremećaje kod djece i adolescenata, no otkriveno je da djeca koja već imaju takve probleme tehnologiju koriste kako bi se lakše nosila s problemima. Umjesto vremena koje dijete provede ispred zaslona, mnogo je važnije voditi računa o vrsti sadržaja koju djeca gledaju.

Nije isto ako dijete nekoliko sati igra videoigre ili ako to vrijeme provede istražujući neku temu koja ga interesira ili u razgovoru s vršnjacima. Svakako treba uzeti u obzir i to da korištenje tehnologije za potrebe obrazovanja može bitno pridonijeti informatičkom opismenjivanju djeteta.

Posebna pravila u školama

Potvrđeno je da nastava ove godine počinje 7. rujna uz posebne preventivne mjere. Maske nisu obavezne za školarce niti nastavnike u slučaju da je moguće osigurati razmak od 1,5 metara između učenika, u suprotnom neki bi učenici od 5. do 8. razreda dio nastave mogli imati online.  Plan je da se razredne skupine organiziraju u manje grupe te da imaju posebne rasporede dolaska u školu.

Odgojiteljice u vrtiću će kao i do sada morati redovito voditi brigu o čestoj dezinfekciji igračaka i prostora u kojem borave djeca, a preporučuje se izbjegavanje plišanih igračaka jer se one ne mogu lako dezinficirati. Vrtićka djeca ne moraju nositi maske.

Obveze školaraca u vrijeme pandemije:

• Imati masku koju je obavezno nositi u javnom ili privatno organiziranom prijevozu. Roditelji trebaju voditi računa o redovitom mijenjaju maski kako bi se osigurala njihova učinkovitost.
• Koristiti učinkovite dezinficijense ili posebne sapune s dvostrukim učinkom pranja i dezinficiranja ruku. Pojačati higijenu ruku.
• Ne zadržavati se među većim skupinama učenika i ne dijeliti svoje stvari s drugima.

Važno je napomenuti kako su sve navedene mjere sklone promjenama ovisno o preporukama HZJZ-a te da će neke škole provoditi vlastite mjere ovisno o uvjetima koje imaju.

Poznato je da su zatvoreni prostori pogodniji za širenje virusa te da su djeca u manjem riziku od oboljenja nego odrasli. Međutim, djeca mogu biti prijenosnici zaraze na druge, ugroženije skupine ljudi i zbog toga je važno i njihovo odgovorno ponašanje. To podrazumijeva pridržavanje preventivnih mjera i pojačanu higijenu ruku.

Osim toga, važno je djeci objasniti da su školske obveze jednako važne i kao prije pandemije, unatoč posebnim uvjetima održavanja nastave. Preostaje vidjeti kako će se roditelji, djeca i nastavnici snaći u novim uvjetima, pri čemu treba istaknuti važnost stabilne dnevne rutine za dijete jer ga ona uči disciplini i odgovornosti te pridonosi njegovu općem zdravlju.