Zagrebački roditelji pokrenuli su inicijativu i potpisuju peticiju kojom traže da se njihovoj djeci uoči početka nastave omoguće sigurni prolazi do škola budući da hodaju ulicama koje su oštećene u potresu. Traže i da paralelno s izgradnjom zaštitnih koridora provede inspekcija i uklanjanje opasnih dijelova zgrada na svim prilaznim putovima do škola.

Nastava u svim školama, izuzev onih u potresom pogođenoj Sisačko-moslavačkoj županiji, najvjerojatnije će se u drugome polugodištu od 18. veljače odvijati u školama, a prvi dan nastave u zagrebačkim bi školama trebao početi vježbama evakuacije.

Pojedini ravnatelji škola navode da su im se manje pukotine na zgradama iz ožujskog potresa sada proširile i potrebno ih je sanirati, čak i ako takva oštećenja ne utječu na funkcionalnost. Roditeljske udruge i pojedinci postavljaju pitanje sigurnosti djece u starim objektima, zagovarajući online nastavu, a i peticijom kojom se od Grada Zagreba traži da organizira postavljanje zaštitnih koridora, ali i da ukloni urušene i opasne dijelove s oštećenih zgrada koji prijete prolaznicima, javlja N1.

"Središte Zagreba teško je stradalo u potresu 22. ožujka 2020. Novi potres na području Gline i Petrinje 29. 12. 2020. jako se osjetio i u Zagrebu, kao i sva naknada podrhtavanja tla. Osim straha i neizvjesnosti, novi potresi dodatno narušavaju sigurnost zgrada; dimnjaci, atike, zabatni zidovi, štukature oštećenih zgrada zasipaju ulice i ceste Donjega grada i predstavljaju prijetnju svima koji žive, rade i kreću se gradskim središtem. 18. siječnja 2020. počinje nastava - brojni će učenici krenuti put škola, a pritom će biti životno ugroženi. Sada je doslovno dovoljan nešto jači zapuh vjetra, naknadno podrhtavanje tla (a tlo se neprestano i već mjesecima trese), da pokrene crijep s već oštećenog krova ili ciglu s napuknutog pročelja. To bi, nažalost, moglo imati fatalne posljedice po ljudske živote.

Zakonska je i ustavna obveza nadležnih institucija brinuti o životu i sigurnosti učenika, učitelja i građana te učiniti sve kako bi učenici sigurno dolazili u školu i iz nje odlazili svojim domovima te kako bi u školi bili sigurni.

Putevi do škola u središtu Zagreba (OŠ Ivana Gundulića, OŠ J.J.Strossmayera, OŠ Izidora Kršnjavog, Oš Matka Laginje, OŠ Hugo Kon, učenici dislociranih škola OŠ Dr.Ivana Merza, OŠ Petra Zrinskog, zatim glazbene škole Blagoje Bersa, Vatroslav Lisinski, glazbeno učilište Elly Bašić), danas su po život opasni te smatramo kako bi, kao privremeno rješenje do sanacije oštećenih zgrada, trebalo napraviti koridore odnosno „tunele“ na svim prilaznim cestama i ulicama do spomenutih škola. 

Upravo stoga, a kako bismo spriječili moguću fatalnu nesreću zbog nemara nadležnih institucija koje nisu učinile sve što je moguće da se nesreća spriječi, zahtijevamo da se navedeni koridori počnu pripremati i graditi odmah s prvim sljedećim radnim danom (11. siječnja 2020.) kako bi barem dio njih bio spreman do početka nastave u 2. polugodištu (18. siječnja 2020.). Paralelno s izgradnjom zaštitnih koridora („tunela“), tražimo inspekciju i uklanjanje svih opasnih dijelova zgrada na svim prilaznim putevima do škola u središtu grada, stoji u peticiji. 

Nedugo nakon pokretanja peticije oglasio se i gradonačelnik Milan Bandić koji je, u svom stilu ponudio ekspresno rješenje problema.

“Koncem tjedna to više neće biti potrebno, jer će sve će trake iz centra grada nestati. Sutra ide 10 specijalnih vozila i dizalica od Jelačić placa do kolodvora do Gornjeg grada i za tjedan dana to će biti prošlost. Ja ću to osobno koordinirati i zabatne zidove i dimnjake i sve što je ostalo”, rekao je Bandić za Dnevnik.hr.

Istaknuo je kako su i sada prilazi školama sigurni, “jer su trakama omeđeni oni prostori koji nisu sigurni, prema tome treba samo zaobići traku i ništa drugo.” Novinari su ga upitali znači li to da bi djeca trebala hodati po cesti, a on je lakonski odgovorio: “Ma, molim vas! Pa bolje izići na cestu, svi će paziti, nego poginuti. Imamo komunalne i prometne redare koji to ureduju”.