Prvi priručnik za vašeg malog filozofa
Što je konačno, a što beskonačno? Trebamo li slijediti razum ili strast? Je li čovjek tijelo ili duh? Ovo su samo neka od pitanja na koja na zanimljiv i djeci prihvatljiv način odgovara Oscar Brenifier u svojoj neobičnoj slikovnici 'Knjiga velikih filozofskih suprotnost' u izdanju MeandarMedie.
Brenifierova knjiga namijenjena je djeci od osam do 12 godina starosti, a autor se bavi područjima, temama i pojmovima koji su itekako prisutni u dječjim životima, ali im se pristupa rijetko, pogrešno ili površno. 'Knjiga velikih filozofskih suprotnosti' polazi od pretpostavke da su suprotnosti nužne za razmišljanje pa se kroz dvanaest suprotnih parova (Tijelo/Duh, Priroda/Kultura, Sloboda/Nužnost, Uzrok/Učinak, Aktivno/Pasivno, Bitak/Pojavnost...) želi kod djece osvijestiti i olakšati poimanje nekih osnovnih filozofskih koncepata.
Svaki par prvo je definiran onim što ih stavlja u opreku, a zatim su povezani pitanjem te zaključkom koji pokazuje po čemu svakome od njih treba drugi dio para.
Dobitnici knjige tjedna!
Kojom vas je pametnom izjavom iznenadilo vaše dijete? Tri odgovora koja ste nam ostavili u raspravi ispod članka od četvrtka 15. svibnja do do srijede 21. svibnja do 11 sati nagradili smo našom knjigom tjedna 'Knjiga velikih filozofskih suprotnosti' u izdanju MeandarMedia. Dobitnici su pauhana-kid, dora i dalena, a oni će biti obaviješteni i putem e-maila.
U nagradnoj igri mogu sudjelovati samo registrirani korisnici Klokanice, pa ako još niste, registrirajte se!
Iz knjige vam prenosimo objašnjenje pojmova ja i drugi:
Svi smo međusobno povezani
Ja je moja individualnost, ono što čini da sam različita, posebna, nezamjenjiva osoba. Da moje ime, izgled, ukus, osjećaji, osobnosti i misli pripadaju samo meni.
Drugi je onaj koji nije ja, koji posjeduje tijelo i duh koji nisu moji. No on, baš kao i ja, ima ime, izgled, ukus, osjećaje, osobnost i misli koji pripadaju samo njemu.
Ima li svaki čovjek jedinstveno ja ili je njegovo ja slično svima ostalima?
Svatko od nas je jedinstven i njegova individualnost mora biti priznata i poštovana. Ipak, budući da smo svi ljudi, budući da živimo svi zajedno, u obitelji i u društvu, imamo i mnogo dodirnih točaka. Također smo i međusobno povezani. Već samim tim što se rađa i uči, čovjek ne može živjeti posve sam. No drugi nas često ne razumiju. Uostalom, događa se i da sami sebe ne razumijemo ili se iznenadimo, bilo u dobrom bilo u lošem smislu. Ipak, u drugima se prepoznajemo kada nam se sviđaju, kada pate ili misle poput nas. Uspoređujući se s njima, osjećamo po čemu smo im slični ili od njih različiti, pa bolje možemo shvatiti tko smo.