Svjesni da je kvalitetno obrazovanje najbolje ulaganje koje mogu učiniti za svoju djecu, mnogi roditelji pokazuju sve više interesa za drugačije metode obrazovanja, koje će njihovo dijete pripremiti za život, ali i oblikovati kao osobu. Jedna od takvih zasniva se na tzv. waldorfskoj pedagogiji, koja svakom djetetu omogućuje da otkrije i razvije svoje jedinstvene vještine. Suhoparno učenje iz udžbenika nešto je što se izbjegava, a učenje kroz iskustvo potiče.

Što je waldorfska pedagogija?

Utemeljitelj waldorfske pedagogije bio je Rudolf Steiner, koji je prvu waldorfsku školu otvorio u Njemačkoj 1919. godine. Smatraju ga jednim od osnivača alternativne medicine i pedagogije, a zanimljivo je to da je 1861. rođen u Kraljevcu, u Međimurju. Danas je više od 1000 waldorfskih škola u svijetu u čak 64 države.

Ideja njegove pedagogije je obrazovati slobodnu i moralno odgovornu djecu, koja imaju razvijene društvene i kreativne vještine. Prema Steineru, maštanje, težnja k istini i odgovornost tri su temelja obrazovanja, koje je svojedobno nazvao i umjetnošću. Klasični testovi, domaće zadaće i međusobno natjecanje nisu u prvom planu u waldorfskoj školi. Umjesto toga, fokus je na učenju iz iskustva i razgovoru. Učenici razvijaju vještine kroz aktivnosti kao što su vrtlarenje, kiparstvo, sviranje instrumenata i sl., a kroz kreativne igre i ples uče se izražavati.

Učitelj je predstavnik svijeta

Priroda djeteta u osnovnoj školi je takva da dijete postaje svjesnije svoje unutarnje povezanosti sa svijetom te ga doživljava kroz ideju da je svijet lijep. Zato je zadatak učitelja osnažiti takav proces, a čini to kroz pripovijedanje bajki, priča, legendi i mitova, koji s djetetom komuniciraju slikama, što je svojstveno za tu dob. Djeca će također otkriti svijet biljaka, životinja, minerala kako bi kvalitete tih svjetova osvijestili unutar sebe.

Učenje u waldorfskim školama prenosi se kroz nastavnika, a procesuira kroz dijete, njegovim stvaranjem originalnih crteža i zapisa u bilježnicu, koja djetetu poslije služi kao vlastiti udžbenik. Razredni učitelj prati djecu od prvog do osmog razreda osnovne škole, a njegova je uloga biti predstavnik svijeta koji okružuje dijete.

Ritam nastave prati ritam prirode

Ritam predstavlja važan element u waldorfskom obrazovanju, pa su tako školski dan i godina usklađeni s ritmičkim dnevnim, mjesečnim i godišnjim promjenama u prirodi. Tako djeca postižu zdrav balans između koncentracije i relaksacije te se bude njihovi interesi za nastavu.

U praksi to znači da će se na jednom predmetu raditi u kontinuitetu dva, tri ili četiri tjedna, odnosno u epohama. Nastava u epohama omogućuje djetetu da potpuno uroni u nastavni sadržaj, a epohe se izmjenjuju tijekom cijele nastavne godine. Primjerice, u zagrebačkoj srednjoj školi EPOHA, koja primjenjuje waldorfski sustav, u jednoj epohi na početku nastavne godine učit će povijest, nakon čega povijest ne obrađuju sve do sljedeće takve epohe.

Prva hrvatska waldorfska srednja škola

Waldorfski sustav obrazovanja sve je više prepoznat i kod nas. Tako je prošle godine u Zagrebu otvorena  privatna jezična gimnazija EPOHA, a od jeseni će s radom početi i osnovna škola EPOHA, za čiji su upis već počele predbilježbe. Svi zainteresirani za upise u osnovnu školu EPOHA mogu sudjelovati u predstavljanju škole putem Zooma 25. veljače od 17.30 sati. Za sudjelovanje se možete registrirati ovdje. 

Osnovna će škola, kao što to radi i srednja, raditi po državnom nastavnom programu, ali prema waldorfskoj metodologiji, što je presedan u Hrvatskoj, odnosno prvi je put jedna privatna srednja škola osnovala svoju sestrinsku osnovnu školu.