"Što se tiče nadoknađivanja nastave, dobili smo neke zakonske prijedloge i opcije koje možemo birati, no na kraju dana, zato što smo autonomna škola, o tome ćemo odlučivati u zajedničkom dogovoru s učiteljima, ali tek kad budemo sto posto sigurni da je štrajk okončan i dogovor postignut, tj. kad budemo mogli točno odrediti koliki broj sati će se trebati odraditi. Razmišljali smo o nekoliko opcija, ali nismo još ništa konkretno odlučili, iako je sigurno da ćemo definitivno zatražiti produljenje nastavne godine barem za tri dana. Što se tiče maturanata, s njima ćemo vjerojatno dio nastave nadoknaditi subotama", rekla je Jana Schlaunich, ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije.

Što se tiče eksperimentalnih razreda koji provode reformu, njima je, objašnjava, u biti puno lakše.

"Ti nastavnici imaju ishode i nastavnik je taj koji određuje kako će i kad raditi kako bi se ti ishodi ispunili. Štoviše, tu se nastava kod nekih predmeta, npr. povijest likovne umjetnosti, može odraditi, tj. nadoknaditi i terenski, dok ostali imaju zadane datume, brojeve sati i rokove koji se moraju ispoštovati pa se tu treba konkretnije dogovoriti oko nadoknade nastave",  zaključuje Schlaunich.

Ishod dogovora očekuju ravnatelji većine škola u Hrvatskoj, iako su u nekim županijama već počeli dogovarati i odrađivanje nastave. Sa sutrašnjim danom nastavna godina će zbog štrajka imati 12 dana zaostatka.

Upute o mogućnostima naknade

Škole su već prije dva tjedna dobile upute iz Ministarstva o mogućnostima nadoknade, a najizglednije je kako će škole, barem prema izjavama ravnatelja i učitelja, najprije posegnuti za nadoknadama subotom.

Tako barem razmišljaju u Imotskoj krajini, gdje će se, saznaje 24 sata, već od ove subote krenuti s nadoknadom. Iako učenici po zakonu ne bi smjeli imati šestodnevni radni tjedan, u školama smatraju kako ni učenici ni roditelji neće imati protiv dolaziti na nastavu subotom.

• 3 dana minimalno će se morati skratiti praznici, ako škole odluče tako nadoknaditi nastavu
• 12 dana nastavne godine sa sutrašnjim će danom biti izgubljeno zbog štrajka
• 19 radnih dana  ostalo je do kraja prvog polugodišta. Zimski praznici počinju na Badnjak
• 33. dan štrajka broje danas prosvjetni sindikati. Hoće li se dalje štrajkati, odlučuje članstvo

Jedan dio izgubljenih nastavnih sati u razrednoj nastavi nadoknadit će se u one dane kada učenici imaju po rasporedu manje sati, peti i šesti sat. Ne isključuje se ni mogućnost predsata, ili korištenja satova dopunske. Autonomija je sada na ravnateljima kako najbolje organizirati nadoknadu uzimajući u obzir uvjete u kojima škola radi.

Ono što u ovom trenutku svi izbjegavaju je “oduzimanje” djeci zimskih praznika, koji prema kalendaru počinju na Badnjak, a do tada je ostalo tek osamnaest radnih dana. Stoga se učitelji nadaju dogovoru Vlade i sindikata kako bi što prije nastavili s radom.

Zbog toga su u nekim školama učitelji i započeli s nastavom ovaj tjedan, no dok traje štrajk u kojem sudjeluje više od 90 posto zaposlenih u školama, velika većina učenika ne dolazi na nastavu. Stoga će se, kažu nam u školama, ionako nastava morati nadoknađivati za sve.

Inače, ministrica znanosti i obrazovanja poručila je kako se u četvrtak i petak “maksimalno založila da otvori prostor za rješenje”, te je, ističe, dala “konkretne prijedloge utemeljene na podacima i analizama”.

• 94 posto zaposlenih u školama u prosjeku je strajkalo svaki dan od početka štrajka
• 350 kuna iznosi dnevnica koju država neće isplatiti štrajkašiima od ponedjeljka 18. studenog

"Učitelji su jasno pokazali svoj stav i snagu i to treba poštovati. Pozorno sam pratila poruke koje su poslane Vladi s prosvjeda na Trgu bana Jelačića i adresirat ću ih u svojem radu kao ministrica. Od samog početka postavljanja zahtjeva u lipnju zalagala sam se za strategiju suradnje i pronalaženje zdravog kompromisa. Smatram da su ključevi za izlaz iz štrajka na stolu. Još jednom apeliram na sve uključene da pokažemo djeci, učenicima i studentima da radimo u njihovom interesu i da smo u stanju rješavati kompleksne probleme", poručila je Blaženka Divjak, koja i dalje ima podršku HNS-a, te i dalje ne planira dati ostavku. No činjenica je kako ju je zbog ove situacije s prosvjetarima javno prozvao i premijer Plenković.

Reagirali i iz NCVVO-a

Zbog štrajka su reagirali i u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji provodi državne mature. Kako su nas izvijestili, već su poslali prijedloge Ministarstvu znanosti i obrazovanja koji bi trebali osigurati da učenici koji ovo ljeto izlaze na državnu maturu ne budu u nepovoljnom položaju.

"Obzirom na činjenicu kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja za nadolazeću državnu maturu za pisanje eseja iz hrvatskog jezika ukinulo prag prolaznosti, NCVVO predlaže da se termin pisanja navedenog ispita održi u svibnju 2020. godine. Ovime bi se u prethodno predviđenom terminu održavanja pisanja eseja iz hrvatskog jezika (19. lipnja 2020.) oslobodio jedan dan u kojem bi se umjesto pisanja eseja mogla održati dva ispita izbornih predmeta (u jutarnjem i popodnevnom terminu). Navedene promjene predložene su kao mogućnost isključivo ukoliko se aktualni štrajk nastavi i ovog tjedna. Ako se štrajk prekine prije kraja tjedna ne postoji objektivna potreba za ikakvim promjenama prethodno usuglašenog plana provedbe ispita državne mature", ističu u NCVVO-u.

Kako dodaju, dodatna olakotna okolnost za održavanje državne mature, prema do danas definiranim terminima, jest činjenica kako će 2020. godine 25. lipnja biti radni dan, a ne državni praznik, te će se u navedenom terminu moći održati ispiti državne mature. "Iz svega navedenoga mišljenja smo kako ne bi trebalo doći do pomicanja državne mature i upisa na fakultete, no konačnu odluku donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja", napominju.

Ako pristanu, štrajk se prekida u četvrtak

Ako se dogovore, sindikati će u iduća dva dana o tome provesti izjašnjavanje među članstvom. Potvrde li članovi dogovor, štrajk bi bio prekinut i od četvrtka bi se obnovila nastava u školama, kazao je jučer predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec. 

'Nastavnici su već dugo bez zaštite'

Svjesni da ni od koga u sustavu odgoja i obrazovanja ne mogu očekivati zaštitu svoga osobnoga digniteta i digniteta svoje struke, mnogi učitelji pribjegavaju metodama udovoljavanja kako roditeljima, tako i učenicima. Tako dolazimo do kršenja osnovnoga pedagoškoga načela: minimalan rad maksimalno nagrađujemo! Bolje reći, razvijamo u budućim nositeljima hrvatskoga društva spoznaju da se neradom i neznanjem može doći do uspjeha (naši su imenici preplavljeni peticama!).

prof. hrvatskog jezika Ivanka Pavić

Nužno nam treba politički dogovor

Izgubljeno je nekoliko godina nakon što je donesena Strategija obrazovanja. Najveći problem je što nemamo strukturnih reformi. Fokus je na osnovnoj i srednjoj školi. Oko 75 posto znanja i vještina, a pogotovo vrijednosti, formiraju se u odraslosti i bez problema poništi ono što je dobiveno u prijašnjim razinama obrazovanja. Osim toga, u Hrvatskoj nedostaje političkog konsenzusa o obrazovanju.

prof. emmeritus Nikola Pastuović