Nastanak kratkovidnosti kod djece uzrokovan je prevelikim rastom oka u duljinu, a posljedica je prvenstveno genetskog nasljeđa određene osobe. U manjoj mjeri je podložna načinu života i okolnostima u kojima dijete raste. Iako su u tijeku neka istraživanja koja su obećavajuća, za sada niti jedno nije čvrsto dokazano kao sigurna metoda koja bi se koristila za usporavanje rasta kratkovidnosti.

Zašto dioptrija raste?

U današnjem društvu sve više i više ljudi nosi naočale. U drugoj polovici 20. stoljeća u SAD-u je tek četvrtina stanovništva bila kratkovidna, danas se taj postotak popeo na 42%. Istraživanja pokazuju da bi do 2050. godine poIa svjetskog stanovništva moglo biti kratkovidno. Isto tako je vidljivo da u nekim etničkim zajednicama, kao na primjer, u Kini i Japanu više ljudi nosi naočale nego u nekim drugim područjima svijeta. U Kini i Japanu je 80% ljudi kratkovidno.

U javnosti se porast dioprije kod djece (i općenito u ljudskoj rasi) često povezuje sa sve većim radom na računalu, jer se oko kada gleda na blizinu mora prilagoditi (akomodirati) što iziskuje određeni napor. Rašireno je mišljenje da dioptrija raste zbog rada na računalu te da se djeci treba ograničiti vrijeme provedeno na mobitelu ili računalu. Iako djeci zaista treba ograničiti predugo gledanje u ekran jer to umara i isušuje oči, a škodi i socijalnom razvoju djeteta, još uvijek nismo uspjeli dokazati direktnu vezu između dugotrajnog rada na računalu i povećanog rasta dioptrije. Na sličnom logičkom principu zasniva se i pokušaj da se proba usporiti rast oka te time i dioptrije kapljicama (Atropin) koje blokiraju akomodativni aparat i dovede oko u stanje mirovanja i relaksacije. U više navrata rađene su studije i klinička istraživanja, međutim, efekt je bio nesiguran i kratkotrajan. Kada bi se kapljice prestale trošiti dioptrija bi opet naglo narasla.

Pokušaji sprječavanja rasta kratkovidnosti

Postoji i ideja mehaničkog pritiska na oko kako bi se spriječio rast u duljinu, a u praksi se sastoji od propisivanja tvrde kontaktne leće (Ortokeratologija „ortho-k“)  koja se stavlja preko noći kako bi se prednji dio oka pritisnuo i smanjio rast oka u duljinu, a skida se preko dana da ne smeta vidu. Isto tako, u nekim dijelovima svijeta se sa stražnje strane oka stavlja dodatni sloj tkiva koji bi trebao zadržati oko od rasta u duljinu. Nažalost niti jedna niti druga metoda, iako logične u osnovnoj ideji, nisu se pokazale učinkovite.

Ohrabrujući rezultati istraživanja

U raznim istraživanjima mogućnosti usporavanja rasta dioptrije u posljednje vrijeme, pokazalo se da je dioptrija manje rasla kod djece koja su dulje vrijeme boravila na danjem svjetlu. Naime, i znanstveno se dokazalo da boravak na sunčevom svjetlu potiče lučenje hormona (dopamin) koji usporava rast oka te da takva djeca imaju manji rast dioptrije nego djeca koja više vremena provode u zatvorenom prostoru. Još se točno ne zna koje količine navedene supstancije su potrebne za takav efekt niti da li bi imalo učinak umjetno ga sintetizirati i davati djeci, ali rezultati su za sada ohrabrujući.

Nakon sve moderne medicine i zaista vrlo sofisticiranih metoda liječenja, dok čekamo definitivnu znanstvenu potvrdu, u svakodnevnoj brizi oko naše djece uz redovne posjete liječniku trebamo se truditi da se djeca što iše igraju vani na svježem zraku i sunčevom svjetlu. Nisu li to nama govorile naše bake?

Piše: doc. dr. sc. Ivana Mravičić, spec. oftalmolog, subspecijalist dječje oftalmologije i strabizma iz Klinike Svjetlost