Unatoč relativno dobrom okviru Republike Hrvatske koji definira mehanizme zaštite djece, više različitih istraživanja ukazuje na poražavajuće statističke podatke koji se tiču nasilja nad djecom u Hrvatskoj. Tjelesno kažnjavanje djece zakonom je zabranjeno, no nasilje nad djecom i dalje je raširen problem. Najčešće se reagira samo na teško nasilje, a rijetko na druge oblike, primjerice psihičko ili elektroničko nasilje.

Nasilja je još uvijek previše

U istraživanju koje je prošle godine Udruga roditelja "Korak po korak" provela na uzorku od gotovo 6.000 ispitanika pokazalo se da čak 76,5 posto mladih procjenjuje da se njihovim vršnjacima dogodilo da ih je netko u obitelji udario, a 17 posto mladih navelo je da će, kad budu roditelji, koristiti tjelesno kažnjavanje kao odgojnu metodu. Na taj se podatak nadovezuje i činjenica da su brojna istraživanja utvrdila da postoji poveznica između međuvršnjačkog nasilja i iskustva nasilja u obitelji, odnosno da djeca koja doživljavaju nasilje u obitelji, češće čine nasilje prema vršnjacima, kao i da djeca koja doživljavaju tjelesno zlostavljanje češće doživljavaju i psihičko.

Iz Udruge roditelja "Korak po korak" upozoravaju i da roditelji i djeca nisu dovoljno educirani o problemu nasilja, što pokazuje i podatak iz istraživanja prema kojem 62 posto roditelja i 42 posto mladih nikad nisu bili na nekoj od edukacija na temu nasilja. Zabrinjava i podatak da svega 68,3 posto djelatnika škola i 62,3 posto djelatnika vrtića izražava da zna za zakonsku obvezu prijavljivanja kršenja prava djece. Nasilje u vrtićima i školama samo se ponekad prijavljuje jer djelatnici procjenjuju da sami mogu riješiti situaciju, smatraju da su posljedice prijave štetnije od posljedica nasilja, ne vjeruju u učinkovitost sustava ili se boje komplikacija sa sudom.

Konferencija CAP pomagača u Zagrebu

Na ove činjenice Udruga roditelja "Korak po korak" podsjeća u okviru organizacije prvog susreta CAP pomagača, koji se održava 19. i 20. ožujka u Zagrebu, uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva socijalne politike i mladih Republike Hrvatske. Susret okuplja stručnjake aktivno uključene u CAP (Child Assault Prevention) program, usmjeren na primarnu prevenciju zlostavljanja i osnaživanje djece u sprečavanju napada vršnjaka, nepoznatih osoba (otmice) i djeci poznatih odraslih osoba. Program je zaštićeno intelektualno vlasništvo Međunarodnog centra za prevenciju napada (The International Center for Assault Prevention – ICAP, New Jersey, USA), a nastoji integrirati najbolje izvore pomoći u zajednici kako bi se smanjila ranjivost djece i mladih od verbalnog, fizičkog i seksualnog zlostavljanja.

"Ovu konferenciju organiziramo kako bismo okupili stručnjake i ukazali na programe koje sustavno provodimo u cilju rješavanja problema nasilja nad djecom i mladima. Jedan je od tih programa i CAP program primarne prevencije nasilja nad i među djecom u vrtićima, školama i centrima za odgoj i obrazovanje, koji od 2000. godine kao regionalni trening-centar za Hrvatsku provodimo u gotovo svim županijama. U tih smo 15 godina ovim visokokvalitetnim programom obuhvatili 73.906 djece, 49.336 roditelja i 16.905 djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova, u čemu nam veliku podršku pružaju CAP pomagači koji provode program iz godine u godinu u svojim ustanovama i na taj način doprinose zaštiti djece od nasilja. Na ovoj se dvodnevnoj konferenciji prisjećamo svega što smo zajedno dosad postigli, ali i predstavljamo nove programe i projekte koji su proizašli ili se izravno naslanjaju na CAP program, poput primjerice projekta #DeleteCyberbullying", pojasnila je Marina Trbus, voditeljica CAP programa iz Udruge roditelja "Korak po korak".

'Obrišite nasilje na internetu'

Program #DeleteCyberbullying predstavljen je u okviru CAP konferencije kroz seminar o sigurnosti od nasilja na internetu, a Udruga roditelja "Korak po korak" provodi ga od 2014. godine u suradnji s Konfederacijom obiteljskih organizacija u EU (COFACE). Cilj je tog projekta educirati mlade, roditelje i odgojno-obrazovne djelatnike o načinu sigurnog korištenja interneta i društvenih mreža, za što, pokazuju rezultati različitih istraživanja, postoji velika potreba.

U Hrvatskoj 98 posto mladih ima pristup internetu, dok 96 posto ima profil na Facebooku, pri čemu u prosjeku poznaju samo 30 posto onih s kojima su povezani kao prijatelji preko te društvene mreže, što ostavlja golem prostor za seksualno uznemiravanje ili podvođenje. Više od 60 posto mladih navodi da roditelji nemaju nadzor nad onim što rade na internetu kao i da im ne ograničavaju vrijeme na mreži, a 44 posto njih nikad ne razgovaraju s roditeljima o tome što rade online.

Potrebna podrška sustava

Udruga roditelja "Korak po korak" ističe da u rješavanju problema nasilja ključnu ulogu ima sustav, za čije su funkcioniranje bitna sredstva koja se izdvajaju za prevenciju, ranu intervenciju, ali i podršku žrtvama te tretman počinitelja. U brojnim su nacionalnim strategijama i planovima jasno naznačeni potreba i načini da se osiguraju dostatna sredstva, međutim i dalje nedostaje stručnog kadra, tehničkih uvjeta i financijskih sredstava. Primjerice, u Hrvatskoj se za obrazovanje i znanost izdvaja samo 3,6 posto BDP-a, za razliku od europskog prosjeka koji iznosi 18 posto. 

Za što efikasniju borbu protiv nasilja nad mladima nužno je uspostaviti neke od ključnih mehanizama, kao što su izrada jedinstvene baze i definiranja načina prikupljanja podataka i primjena mjera i programa na temelju procjene potreba. Potreban je veći broj stručnjaka, ali i njihova redovita edukacija, specijalizacija i supervizija. Poduzete mjere i akcije moraju biti evaluirane, a sve spomenute aktivnosti moraju se financirati na transparentan način.