Sigurno si barem jednom svom djetetu pokušala objasniti pojam vremena; koliko je sati, koji je dan, tjedan, mjesec ili godina. No, većini djece predškolske dobi i mlađim školarcima teško je shvatiti kompliciran način poimanja i računanja vremena. Neuropedijatar, dr. sc. med. Ljiljana Popović Miočinović kaže da su optimalna razdoblja za stjecanje važnih životnih vještina uvjetovana specifičnim razvojnim promjenama u mozgu, a vještine koje su potrebne djetetu da shvati pojam vremena kognitivne (spoznajne) su vještine.

Najranije (u prve tri godine) sazrijevaju “primitivna”, filogenetski najstarija područja mozga, koja upravljaju senzoričkim i motoričkim vještinama. Filogenetski noviji, frontalni dijelovi kore mozga "umrežavaju" se od 5. do 7. godine djetetova života te upravljaju složenim mentalnim aktivnostima, potrebnim za kognitivne vještine, kaže naša sugovornica te upozorava na to da u ranom djetinjstvu brojni nepovoljni čimbenici mogu poremetiti razvoj mreže moždanih stanica (stres, prekomjerna stimulacija, TV i drugi ekrani) i tako nepovoljno utjecati na razvoj kognitivnih vještina.  

Za dijete koje ima poremećaj senzorne integracije, i ne usvoji shemu tijela i shemu prostora kažemo da je “izgubljeno u sebi“ i “izgubljeno u prostoru”, a ono također može imati problem s usvajanjem koncepta vremena, ali i drugih kognitivnih vještina, napominje naša sugovornica. Dodaje da je neuroznanost potvrdila da kod djeteta, ako je neurorazvojno primjereno stimulirano i ako su zadovoljeni drugi okolišni čimbenici potrebni za neuroedukaciju, oko 7. godine sazrijevaju regije mozga za mentalne procese i kognitivne vještine koje mu omogućuju da uči i zapamti navedene pojmove, pa tako i pojam vremena.

Kako djetetu predočiti vrijeme?

Kako bi potakla dijete na razmišljanje o konceptu vremena te ga time dodatno stimulirala, donosimo ti nekoliko vježbi uz koje će dijete lakše shvatiti što to mama i tata misle kada kažu da je vrijeme za ručak, a ne za igru.

Poveži vrijeme s bitnim događajima

Sjedni s djetetom i pitaj ga nekoliko pitanja o aktivnostima kojima se bavi tijekom dana. Primjerice, dijete će vjerojatno spomenuti odlazak u školu, gledanje TV-a, igranje, ručak i slično. Nakon toga na komadu papira napravi listu s crtežima svih aktivnosti i daj djetetu do znanja da si tu napisala aktivnosti koje je ono upravo nabrojilo. Nakon toga uz svaku od aktivnosti zapiši broj, odnosno sat u kojem se ta aktivnost odvija. Potom pokaži djetetu sat i objasni mu da se svaka od njegovih aktivnosti događa u određeno vrijeme kao što je zapisano na papiru, ali ovaj put te brojke pokaži na satu.

Što će se dogoditi?

Dijete će tada povezati svoju aktivnost s brojem na satu pa tako sljedeći put kada kratka kazaljka bude na broju 2, reci djetetu da su dva sata i da je vrijeme za ručak. Također, pri odlasku u školu svako ga jutro podsjeti na brojku na satu kada je vrijeme za polazak u školu. Ova će aktivnost djetetu predočiti ideju o vremenu na način na koji ono može to shvatiti.

S minutama je malo teže...

Postavi veliki zidni sat u dječjoj sobi ili u prostoru gdje se igra i pokaži mu na sat kako bi zabilježila vrijeme kada se igrate zajedno. Nakon 10 minuta ponovno pokaži na sat i djetetu ukaži na to da se mala kazaljka nije pomakla, ali da se veća kazaljka znatno pomakla i da ona označava minute. Objasni mu da je velikoj kazaljci bilo potrebno 10 minuta kako bi došla na mjesto na kojem se sada nalazi, nakon što se velika kazaljka pomakne na 20 minuta učini isto, a kada se pomakne za 30 minuta, reci mu da je sada prošlo pola sata jer ćeš tako dijete upoznati sa značenjem polovice.

Što će se dogoditi?

Dijete će time shvatiti da pokreti na satu označavaju protočnost vremena, ali i to da se jedan sat sastoji od dvije polovice. Primjerice, prethodno je naučilo što znači da je ručak u 2 sata, a sada će znati da je pola 3 vrijeme za igru.

Neka zapamti važne datume

Riječi za jučer, danas i sutra razumljive su samo kada su povezane s određenim događajem ili aktivnošću koje djetetu koncept vremena čini konkretnim. Primjerice jutro i sunce znak su za buđenje, dok su noć i mrak znak za spavanje. No, tijekom ove faze razvoja, djeca su naučila razumjeti sve više i više apstrakcija. Ona su u procesu definiranja vremena koje povezuju s važnim događajima ili simbolima jer im to daje nešto za što se mogu ''uhvatiti'' kada razmišljaju o pojmu vremena.

Lino dječji kalendar, koji će djeci biti zanimljiv zbog šarenih boja i veselih crteža, može ti poslužiti kao dobar način za učenje o mjesecima i godišnjim dobima. No, pritom nemoj zaboraviti povezati određene datume sa značajnim događajima koji se na taj dan odvijaju. Odlazak u kino ili kazalište, izlet ili rođendan samo su neki od događaja uz koje će tvoje dijete lakše shvatiti svrhu određenog datuma.

Kad je riječ o mjesecima, njih djetetu najbolje možeš predočiti uz vremenske prilike, žuto i narančasto lišće na podu, padanje kiše i malo hladnije vrijeme znakovi su dolaska jeseni. S druge strane, snijeg, led i jaku hladnoću povezat će sa zimom, dok će cvjetanje, zelenilo i igranje u parku povezati s proljećem. Kad si podijelila godišnja doba, osvrni se na mjesece unutar svakog od njih i poveži ih s prepoznatljivim događajima: primjerice veljača je vrijeme za maškare, srpanj za odlazak na more, a rujan za početak nove školske ili vrtićke godine.

Koji god način odabrala, zapamti da je najvažnije svaki pojam povezati s nečim što je djetetu poznato iz svakodnevnog života jer će tako cijeli proces učenja biti brži i lakši.