Posjedovanje laptopa osobi, koja se ne zna služiti računalom, ne znači ništa; također, osobi koja ne zna voziti, auto ne koristi ničemu; isto vrijedi i za guljač krumpira, tlakomjer, otvarač konzervi, bicikl... Općenito svi predmeti iz svakodnevnog života zahtijevaju određeno znanje. Sva su pomagala, sredstva, alati, oruđa i instrumenti, bez pripadajuće vještine – bezvrijedni.

Svaki predmet, kako bi ispunio svoju svrhu, mora biti pravilno upotrebljen. Ništa drugačije nije kada se radi o knjizi. Kako bi doprinijela razvoju umnih sposobnosti i izgrađivanju karaktera, knjiga treba biti ''smisleno upotrebljena''. Formalno čitanje knjige – iščitavanje stranica nakon kojeg smo upoznati s radnjom - a bez razmišljanja o pročitanome, ne razlikuje se puno od konzumiranja tjestenine u obliku slova. U sebe smo unijeli tekst, natrpali se grafemima, no oni su u mozgu, isto kao i u želucu, razbacani, ispremiješani i spremni da ih izjedu enzimi zaborava i apsorbira uzaludnost. Djeca se, naravno, ne rađaju s navikama kvalitetnog i aktivnog čitanja, već ih, uz pomoć okoline, razvijaju.

Četiri supermoći knjige

Roditelji mogu pomoći djetetu da nauči misliti o pročitanome sadržaju, tj. da razvija navike smislenog čitanja. Kako? Učinite knjigu predmetom razgovora. Djetetu treba pomoći da oguli knjigu sloj po sloj, da pronađe izvore znanja i u knjizi prepozna lunapark za mozak. Razgovorom o knjizi roditelj postaje vanjski sugovornik koji inicira teme, no ubrzo će postati ''suvišan'' jer će dijete, uz pomoć tih razgovora, probuditi unutarnjeg sugovornika u sebi samome, te će se početi pitati, smijati, protestirati, argumentirati, srditi i spoznavati samostalno u privatnosti svoga uma.

Preduvjet zajedničkog razgovora o knjizi je taj da i zaposleni, s vremenom uvijek deficitarni, roditelj pročita knjigu. Ili... da pročita članak koji sažima razvojne potencijale pojedinih naslova i sugerira teme razgovora. 

Dolje navedene knjige prikladne su za djecu od 11 do 99 godina (osim Alise u zemlji čudesa koju mogu čitati i mlađa djeca). Svaki od odabranih naslova predstavlja jednu moć knjige – njezinu posebnu snagu u stvaranju ugođaja i razvojnog potencijala:

• Problematiziranje: Pustolovine Huckleberryja Finna
• Mašta: Alisa u zemlji čudesa
• Humor: Kod kuće je najgore
• Avantura: Putovanje u središte zemlje

Pustolovine Huckleberryja Finna, Mark Twain

Opis radnje

Radnja se odvija na američkom jugu prije ukinuća ropstva, a knjiga je pisana iz svjetonazorske i jezične perspektive siromašnog južnjačkog dječaka. Radi se o pustolovinama neukog, ali bistrog dječaka Hucka koji lažira vlastitu smrt i bježi od oca alkoholičara i gospođice Watson koja želi ''sivilizirati'' Hucka, što on ne može podnijeti. Uskoro mu se pridružuje i odbjegli rob Jim te njih dvojica, putujući na splavi rijekom Mississippi doživljavaju razne zgode i nezgode. Vrhunac radnje događa se kada Jima zatvore kao odbjeglog roba na jednoj plantaži pa ga Huck (uz pomoć Toma Sawyera) nastoji osloboditi. Na kraju sve sretno završava, Jim dobiva slobodu, a Huck nove potencijalne skrbnike od kojih već planira pobjeći među Indijance kako bi izbjegao pokušaje da ga se ''sivilizira''. 

Razvojni potencijali

Preispitivanje ispravnog

• Huck osjeća grižnju savjesti zbog toga što skriva Jima koji je odbjegli rob. Smatra da je zao i pokvaren jer mu privrženost prema Jimu ne dopušta da prijavi Jima kao odbjeglog roba. Društvo ga je naučilo da je ropstvo ispravno, a njegov ga ''unutrašnji zov'' poziva da pomogne Jimu koji mu je postao pravi prijatelj.

Vrijednosti školskog znanja i iskustvenog znanja

• Huck je neobrazovan u akademskom smislu, no pun je praktičnog znanja (zna ploviti rijekom, loviti ribu, preživljavati u divljini...), osim toga, jako je snalažljiv i bistar, te zna improvizirati i taktizirati s ljudima. 

Razmišljanja o autoritetu i titulama

• Hucku i Jimu u jednome se trenutku pridružuju dvojica prevaranata koji za sebe tvrde da su kralj i vojvoda. Njih dvojica na razne načine varaju ljude, uzimajući im novac; i dok se Jim čudi takvome ponašanju jednoga kralja i jednoga vojvode, Huck mu objašnjava da su oni ''mačji kašalj'' u odnosu na ostale kraljeve u povijesti koji su radili puno gore stvari. 

Teme za razgovor 

• Kakav odnos imaju Huck i Jim
• Zbog čega Huck osjeća grižnju savjesti/ Kako Huck doživljava ropstvo
• Ono što većina (društvo) smatra ispravnim, ne mora uvijek biti uistinu ispravno/ Ispravno ovisi o društvenom kontekstu, stoga se i mijenja te je ispravno dobro preispitivati
• Preispitivanje ispravnog danas
• Na koje sve načine učimo/ Gdje sve učimo/ Škola nije jedino mjesto stjecanja znanja/ Gdje i na koje načine je Huck stekao svoja znanja/ Kakva on znanja ima
• Kakvo je školsko ili akademsko znanje, a što praktično/ Koja je vrijednost jednog i drugog
• Koga sve doživljavamo kao autoritet
• Koliko ljudi vjeruju autoritetu/ Zašto mu vjeruju
• Je li autoritet uvijek u pravu/ je li uvijek dobronamjeran

Alisa u zemlji čudesa, Lewis Carroll 

Opis radnje

Jednog ljetnog poslijepodneva, djevojčica Alisa se dosađivala. U jednome trenutku ugledala je bijelog zeca u prsluku te je krenula za njime i upala u zečju rupu koja ju je odvela u zemlju čudesa. Tamo su joj se događale nesvakidašnje stvari (rasla je i smanjivala se ovisno o napitku kojeg bi popila, plivala u vlastitim suzama...), upoznala je neobična bića (Kraljicu, Lažljivu kornjaču, Gusjenicu...) i prisustvovala čudnim događajima (ludoj čajanci, kriketu u kojem su batovi bili plamenci, a lopte ježevi, suđenju zbog ukradenih kolača...). Priča završava Alisinim buđenjem.

Razvojni potencijali

Poticaj na maštanje i sanjarenje

• Ova knjiga raskida sa svim oblicima logike, radnja je povezana nepovezano, smisao je besmislen, a racionalnost je iracionalna. U zemlji naopake logike istovremeno se ne može očekivati ništa i može se očekivati sve.

Poticaj na stvaranje

• Alisa u zemlji čudesa može se iskoristiti kao poticaj za inventivno i kreativno mišljenje.

Jezične mozgalice

• U knjizi se pojavljuje i nekoliko ingenioznih jezičnih konstrukcija koje potiču na razmišljanje.

Teme za razgovor

• Mogućnosti mašte
• Zašto nam je maštanje i sanjarenje bitno
• Zajedničko maštanje na glas (roditelj i dijete mogu, primjerice, zajednički zamišljati što bi oni sve doživjeli da su upali u zečju rupu i dospjeli u zemlju čudesa ili negdje drugdje)
• Zajedničko osmišljavanje lika koji bi se uklopio u zemlju čudesa
• Smišljanje jezičnih konstrukcija tako da se nastavi niz iz knjige. Naime, Alisa kaže da je isto reći: Što mislim, to i govorim. I Govorim što i mislim. Na što joj Ožujski Zec i Klobučar odgovaraju da to nije isto jer bi onda bilo isto reći i:
• Vidim što jedem. I Jedem što vidim.
• Volim sve što imam. I Imam sve što volim.
• Kad god spavam dišem. I Kad god dišem spavam.
• Možete nastaviti ovaj niz jezičnih dosjetki.

 Kod kuće je najgore, Ephraim Kishon

Opis radnje

Knjiga se sastoji od niza pričica iz obiteljskog života u kojima se na humorističan način prikazuju svakodnevne obiteljske i društvene situacije. Neke od njih ponekad doživljavamo kao velike probleme, mukotrpne tragedije koje je Kishon pretvorio u komedije; neke ilustriraju društvene navike ne baš najuzornijeg morala, koje je pisac razotkrio u njihovoj bezazlenoj proračunatosti. Tako u jednoj priči obitelj Kishon primi na poklon bombonijeru za koju se ispostavilo da je pljesniva. Ljutita obitelj proziva osobu koja im je poklonila bombonijeru, on se ispričava i kaže da ju je dobio od Bar-Honiga, koji ju je pak dobio od nekog trećeg, taj treći bombonijeru je dobio ženine nećakinje, ona od Goldsteina, Goldstein od Glasera, Glaser od Steinera, on od tete Ilke, a teta Ilka od – Kishonovih! 

Razvojni potencijali

Razvoj optimizma

• Ova knjiga stvari koje nas ljute, umaraju i frustriraju prikazuje na humorističan način i time pokazuje koliko su trivijalne; stoga ove obiteljske priče mogu poslužiti kao poticaj da na svakodnevne situacije počnemo gledati drugačijim, pozitivnijim pogledom.

Smisao za humor

• Britka duhovitost knjige na neki način ismijava stanje suvremenog čovjeka – komplekse, ono što ga opterećuje, odgojne metode, rituale, itd.

Teme za razgovor

• Oko kojih banalnih stvari se vode svađe u vašem kućanstvu
• Pogled na detektirane banalne situacije iz druge perspektive, u Kishonovom stilu.
• Dijete može roditelju pročitati one dijelove knjige koji su mu najsmješniji i objasniti zašto su mu upravo ti odlomci najduhovitiji.

Putovanje u središte Zemlje, Jules Verne

Opis radnje 

Profesor Lidenbrock, njegov nećak Axel i Islanđanin Hans odlaze na putovanje do središta Zemlje. U podzemlju Zemlje nailaze na brojne opasnosti i teškoće, ali i otkrivaju tajni svijet biljnih i životinjskih vrsta iz zemljine prošlosti. Na kraju završavaju u aktivnom vulkanu čija ih isprekidana erupcija vraća na površinu Zemlje.

Razvojni potencijali

Razumijevanje motivacije

• Djeci je često teško objasniti pojam motivacije i na što se misli kada se kaže da je "važno biti motiviran''. Ličnost profesora Lidenbrocka utjelovljenje je motivacije i ljubavi prema poslu. On je geolog koji osjeća ushićenje i euforiju pri samoj pomisli na neko otkriće, na novu spoznaju; radi iz strasti prema predmetu svog rada. Axel, također geolog, manje je zainteresiran za otkrića, oprezniji je, te je manje sklon upuštati se u avanturističke pothvate zbog znanosti.

Pionirizam i znatiželja

• Vođen znanstvenom znatiželjom, profesor Lidenbrock odlučuje se na nešto nesvakidašnje i neuobičajeno, a sve veliko u razvoju ljudskoga društva isprva je bilo upravo takvo – nesvakidašnje i neuobičajeno. U ovoj se knjizi može promatrati važnost hrabrosti i nekonvencionalnog gledanja na svijet oko sebe. 

 Novi pojmovi

• U knjizi se pojavljuju nazivi nekih uređaja, minerala, planina, vulkana, itd... što je odlična prilika da dijete nauči neku novu riječ, kao i to gdje se nalazi neki reljefni oblik.

 Teme za razgovor

• Usporedba profesora Lidenbrocka i Axela/ Usporedba njihovih osobina i njihova pogleda na putovanje do središta Zemlje
• Strast koju profesor Lidenbrock osjeća prema svom poslu/ strast prema poslu općenito
• Važnost pronalaska aktivnosti i/ ili tema koje te toliko vesele i usrećuju
• Koje bi aktivnosti i/ ili teme Vašem djetetu pružile toliko zadovoljstvo/ Za što bi Vaše dijete bilo motivirano
• Može li se napraviti nešto drugačije i značajno ako radimo kao i svi ostali/ Važnost originalnosti
• Zašto su ljudi koji rade i misle drugačije od ostalih hrabri/ Zašto je to ponekad teško
• Koji su djetetovi interesi/ Ima li ono želju otkrivati i istraživati
• Roditelj može poticati dijete da se zanima za značenja svih nepoznatih riječi koje zajednički mogu potražiti u rječniku ili na internetu
• Roditelj i dijete mogu zajednički na karti potražiti otoke, vulkane, planine i ostalo što se spominje u knjizi