Najnovija istraživanja pokazuju da je emocionalna inteligencija znatno važnija od kognitivne, koju mjerimo kvocijentom inteligencije. A, za razliku od kvocijenta inteligencije, emocionalna se inteligencija može učiti i razvijati. 

Knjiga 'Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta' pokazat će roditeljima kako mogu pomoći djetetu da razvije emocionalnu inteligenciju, društvene i osjećajne sposobnosti koje će mu omogućiti da u životu bude uspješno i zadovoljno.

Naučite dijete kako će naći i zadržati prijatelje, surađivati u skupini, uspješno se izražavati i slušati, steći samopouzdanje, suosjećati s drugima, izvršavati obaveze, rješavati sukobe i suočiti se s teškoćama.

Iz knjige 'Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta' vam prenosimo Test emocionalne inteligencije za roditelje koji će vam pomoći da utvrdite u kojoj mjeri način na koji ste do sada postupali odgovara principima odgoja emocionalno inteligentnog djeteta te što bi još trebalo učiniti. Svrha testa nije ocjenjivanje načina odgoja. 

Test EQ-a za roditelje

Skrivate li ozbiljne probleme od svoje djece?

Ne. Većina psihologa smatra da roditelji ne bi trebali čak ni od sasvim male djece skrivati ozbiljne probleme. Djeca su mnogo otpornija nego što se misli i realna objašnjenja problema za njih su korisna.

Govorite li otvoreno o svojim nedostacima?

Da. Da bi postala realna u svojem razmišljanju i očekivanjima, djeca moraju biti svjesna i vrlina i mana svojih roditelja.

Gleda li vaše dijete televiziju više od dvanaest sati tjedno?

Ne. Prosječno američko dijete televiziju gleda čak dvadeset četiri sata na tjedan, a to je previše. Ta pasivna aktivnost u vrlo maloj mjeri razvija vještine EQ-a. Nasilje na televiziji osobito loše djeluje na djecu koja teško svladavaju bijes.

Imate li kod kuće kompjuter?

Da. Ranije su psiholozi smatrali da kompjuteri i kompjuterske igre loše utječu na razvoj društvenosti u djece, no čini se da je upravo obrnuto. Djeca (a i odrasli) pronalaze sve više načina da putem kompjutora i interneta unaprijede vještine EQ-a.

Mislite li da ste optimistična osoba?

Da. Istraživanja su pokazala da su optimistična djeca zadovoljnija, uspješnija u školi i čak tjelesno zdravija. Dijete razvija optimističan ili pesimističan pogled na svijet prije svega promatrajući i slušajući vas.

Pomažete li svojem djetetu da zadrži prijatelje?

Da. Istraživanja su pokazala da je, osobito u dobi od devet do dvanaest godina, vrlo važno imati “najboljeg prijatelja” jer kroz taj odnos dijete uči o bliskim odnosima općenito. Poučavanje djeteta vještini druženja s prijateljima trebalo bi početi od najranije dobi.

Pratite li koliko je u videoigrama i televizijskim emisijama koje gleda vaše dijete zastupljeno nasilje?

Da. Nije dokazano da gledanje nasilja na televiziji ili u videoigrama potiče agresivnost djece, ali nedvojbeno je da na taj način otupljuje njihova svijest o osjećajima i teškoćama drugih ljudi.

Provedete li petnaest minuta na dan igrajući se ili sudjelujući u aktivnostima svojeg djeteta?

Da. Na žalost, današnji roditelji provode sve manje i manje vremena sa svojom djecom. Igrajući se s manjom djecom ili sudjelujući u aktivnostima starije djece stvaramo kod njih pozitivnu sliku o njima samima i potičemo njihovo samopouzdanje.

Primjenjujete li jasne i dosljedne mjere discipline?

Da. Većina teškoća na koje nailaze današnja djeca mogla bi se spriječiti autoritativnim odgojem. Autoritativan odgoj podrazumijeva spoj iskazivanja roditeljske ljubavi i dosljedne discipline. Mnogi psiholozi smatraju da isuviše permisivni roditelji kod djece izazivaju prkos i nedruštveno ponašanje.

Sudjelujete li redovito zajedno sa svojom djecom u društveno korisnom dobrovoljnom radu?

Da. Djeca uče radeći, a ne samo gledajući. Sudjelovanje u dobrovoljnom radu razvija kod djece društvene vještine i drži ih podalje od situacija u kojima bi mogli upasti u nevolju.

Jeste li iskreni prema svome djetetu, čak i u slučaju vrlo bolnih situacija kao što su gubitak posla ili bolest?

Da. Mnogi roditelji nastoje svoju djecu zaštititi od stresa kako bi ona sačuvala djetinju nevinost, no to donosi više zla nego dobra. Djeca koja nisu naučila suočavati se sa stresom teško podnose ozbiljne teškoće na koje nailaze kad odrastu, osobito u odnosima s ljudima.

Učite li djecu da se tjelesno opuste kako bi lakše podnijela stres, bol ili tjeskobu?

Da. Čak i vrlo malu djecu, četverogodišnjake i petogodišnjake, možete poučiti tehnikama opuštanja. To će im pomoći u suočavanju s trenutnim  teškoćama, a možda čak i omogućiti da žive sretnije i dulje

Uskačete li kad vaše dijete ima teškoća u rješavanju problema?

Ne. Istraživanja pokazuju da djeca mogu početi rješavati probleme mnogo ranije nego što mi to od njih očekujemo. Kad nauče rješavati svoje probleme, djeca stječu samopouzdanje i uče važne društvene vještine.

Održavate li redovite obiteljske sastanke?

Da. Djeca u najvećoj mjeri uče društvene i emocionalne vještine oponašanjem. Obiteljski sastanci izvrstan su način da podučite svoju djecu u metodama rješavanja problema i načinu funkcioniranja u skupini.

Zahtijevate li od djece uljudno ponašanje prema drugima?

Da. Uljudno ponašanje lako se uči, a iznimno je važno za uspjeh u školi i u društvu.

Svraćate li djetetu pozornost na smiješnu stranu svakodnevnog života pa čak i njihovih problema?

Da. Sve veći broj istraživanja pokazuje da je smisao za humor ne samo važna društvena vještina nego i značajan čimbenik djetetova fizičkog i psihičkog zdravlja.

Popuštate li djetetu glede radnih navika i organiziranja vremena?

Ne. Stjecanje radnih navika i vještina nije područje u kojemu roditelj treba biti popustljiv. Za uspjeh u školi i kasnije u radu djeteta potrebna je samodisciplina i vještina organiziranja vremena.

Prisiljavate li dijete da nastavi s pokušajima čak i nakon uzastopnih neuspjeha, a i onda kad se tuži da mu je preteško?

Da. Jedna od osnovnih pretpostavki postizanja uspjeha u životu je upornost i sposobnost prevladavanja frustracije u slučaju neuspjeha. Općenito govoreći, roditelji od djece ne zahtijevaju dovoljno upornosti.

Zahtijevate li od svog djeteta da pravilno jede i da se dovoljno kreće?

Da. Osim dobro poznatih dobrobiti zdrave prehrane i vježbe, zdrav način života igra važnu ulogu u biokemiji dječjeg mozga u razvoju.

Tražite li od svojeg djeteta iskrenost čak i u nevažnim stvarima?

Da. Način na koji dijete doživljava čestitost mijenja se s vremenom, ali u obitelji treba uvijek naglašavati potrebu iskrenosti.

Poštujete li privatnost svojeg djeteta čak i kad mislite da čini nešto što bi moglo biti štetno za njega ili za druge?

Ne. Stupanj dopuštene privatnosti djeteta ovisi o stupnju stečenog povjerenja. Dijete mora znati da njegova privatnost ima granice i da postoje stvari za koje roditelj mora znati.

Prepuštate li nastavniku u školi da se bez vašeg upletanja bavi problemom motivacije vašeg djeteta?

Ne. Motiviranje djece za uspjeh počinje kod kuće. Istraživanje drugih kultura pokazuju da je uspjeh to veći što je veća uključenost roditelja u njihovu naobrazbu.

Mislite li da možete biti tolerantniji prema problemima svoje djece ako i sami imate jednake probleme?

Ne. Djeca obično imaju probleme slične onima njihovih roditelja. Ako se borite s ozbiljnim psihičkim problemom poput depresije ili lošeg raspoloženja, morate se potruditi da promijenite i svoje ponašanje, kao i djetetovo.

Ostavljate li dijete na miru ako ne želi razgovarati o nečemu što ga ljuti ili uznemiruje?

Ne. Vrlo je malo djece koja od svoje volje žele razgovarati o nečemu što ih uznemiruje, ali iz perspektive emocionalne inteligencije, vi biste morali nastojati da od njih saznate što ih muči. Razgovor o problemima i izražavanje osjećaja riječima može promijeniti način na koji se razvija djetetov mozak, stvarajući vezu između emocionalnih i mislećih dijelova mozga.

Vjerujete li da postoji rješenje za svaki problem?

Da. Djecu je, kao i odrasle, moguće poučiti kako da probleme rješavaju umjesto da njima razbijaju glavu. Takav pozitivan pogled na svijet može povećati djetetovo samopouzdanje i poboljšati njegove odnose s drugima.