Pandemija je promijenila život svima, tako i djeci djetinjstvo, od online nastave, smanjenih aktivnosti (sport i druge slobodne aktivnosti) do manje kontakata s drugom djecom, odraslima, članovima obitelji, prijateljima, a u Europskom parlamentu održana je i rasprava o mentalnom zdravlju djece i adolescenata nakon pandemije.

O tome kako je pandemija utjecala na mentalno stanje djece razgovarali smo s koordinatoricama savjetodavnih linija Hrabrog telefona Anom Ercegović, mag.psych, Krunom Crnjak, mag.psych i Ivom Jureković, mag.psych.

Najranjivija su djeca koja već žive u narušenim životnim uvjetima

"Promijenjene okolnosti života koje je donijelo pandemijsko razdoblje mogle su kod djece izazvati različite emocije - tjeskobu, strah, brigu, zbunjenost. Međutim, kod jednog dijela djece je moglo doći i do pojave teškoća psihičkog zdravlja poput povećane anksioznosti, depresivnosti, samoozljeđivanja i suicidalnosti", objasnila nam je Ana Ercegović, mag.psych te istaknula da su najranjivija djeca koja već žive u narušenim životnim uvjetima, primjerice djeca koja su izložena različitim oblicima nasilja ili konfliktnim obiteljskim odnosima. 

Također su ranjiva djeca koja su u razdoblju pandemije doživjela i druge životne stresore, poput svjedočenja teškoj bolesti ili gubitka bliskih osoba, težih posljedica potresa te ona koja su od prije imala teškoće sa psihičkim zdravljem. "Općenito su djeca koja imaju adekvatnu podršku u okolini bolje zaštićena od rizika za mentalno zdravlje", ističe psihologinja.

Predvidiva, poticajna i podržavajuća okolina je važna za djecu

Tijekom djetinjstva i razvoja djeteta iznimno je važno imati uvjete za bezbrižno odrastanje, a na razvoj djeteta utječu i mnogi vanjski čimbenici. Pitali smo psihologinje ima li pandemija u kojoj danas živimo utjecaj i na razvoj djeteta i što je najveći problem odrastanja tijekom pandemije.

"Djeca su se tijekom pandemije susrela s različitim situacijama koje zahtijevaju prilagodbu, ali i gubicima. Neki od primjera su smanjeno druženje s prijateljima u školi, ali i izvan nje, gubitak rutine i smanjena predvidivost svakodnevice, prisutne su i različite promjene u odnosima u obitelji“, kaže psihologinja i objašnjava da je za djecu važno odrastati u predvidivoj okolini koja je poticajna i podržavajuća. 

"Zbog toga je važno usmjeriti se na sve ono što podupire takvu okolinu, a to je razvijanje i održavanje bliskih odnosa s članovima obitelji, prijateljima i djeci drugim važnim osobama, održavanje dnevne rutine poput rasporeda za određene aktivnosti i obaveze, što mora uključivati i slobodno vrijeme i priliku za druženje", kaže.

Nemogućnost druženja, sklapanje prijateljstava - moraju se s time nositi sami

Pitali smo psihologinje i postoje li neki skriveni utjecaji pandemije na djecu koje stručnjaci primjećuju, a na što bi se trebalo obratiti više pažnje.

Psihologinja Kruna Crnjak odgovara da je tijekom razdoblja trajanja pandemije fokus često bio usmjeren na fizičke posljedice koje zaraza koronavirusom može imati. Međutim, jako je važno osvijestiti utjecaj koji je život u pandemijskim okolnostima imao na psihičko zdravlje djece i mladih. Mnogi pružatelji usluga brige i zaštite psihičkog zdravlja u razdoblju pandemije uočavaju porast traženja podrške zbog teškoća psihičkog zdravlja, što je kod djece i mladih posebno izraženo, kaže mag.psych.

Između ostalog, ističe posljedice koje je prebacivanje škole online imalo na djecu i mlade. "Ono što djeca i mladi najčešće ističu kao brigu vezanu za zatvaranje škola i online nastavu je nemogućnost druženja, upoznavanje novih ljudi i sklapanje prijateljstva, što je jedna od najvažnijih potreba u tom životnom razdoblju. Štoviše, razdoblje srednje škole za mlade predstavlja razdoblje važnih životnih događaja - maturalnih večera i putovanja kojih se obično sjećaju cijeli život. Zato im je važno naglasiti da je očekivano i u redu da im je u takvim okolnostima teško te da se s time ne moraju nositi sami", kaže Kruna Crnjak, mag.psych.

Tijekom odrastanja djeteta, odgajatelji i učitelji važan su dio života djeteta, kako oni mogu pomoći u ovom razdoblju?

"Učitelji, nastavnici i drugi stručnjaci u obrazovnim ustanovama imaju priliku biti u redovitom kontaktu s djecom i mladima. Oni ostvaruju svakodnevnu komunikaciju s njima, mogu uočiti promjene koje se događaju kroz vrijeme i imati informacije o načinu na koji dijete funkcionira u svojoj okolini i prema obavezama koje ima. Također, stručnjaci u školama i vrtićima često su osobe od povjerenja kojima se djeca i mladi odlučuju povjeriti kad imaju brige i kad im je teško", kaže Iva Jureković, mag.psych. i objašnjava da je u oba slučaja važno reagirati, pitati dijete o tome kako mu je, što misli i osjeća u situaciji u kojoj se nalazi, a onda i saslušati dijete, pokazati iskren interes i želju da pružimo podršku djetetu i dati mu do znanja da se može osloniti na nas. 

Važno je ne umanjivati djetetove brige

Psihologinja ističe da je važno ne umanjivati djetetove brige, bez obzira na to koliko velike ili male se one nama činile, već pokazati djetetu da svaki problem zaslužuje pažnju i vrijeme. 

"Stručnjaci poput psihologa, pedagoga i socijalnih radnika imaju specifična znanja i vještine za razgovor s djecom i mladima, a koji je usmjeren na osnaživanje djeteta i njegove neposredne okoline te pronalaske načina na koji se situacija može promijeniti. Važno je prepoznati situaciju u kojoj je djetetu potrebna takva pomoć i podržati ga u traženju pomoći stručnjaka“, kaže.

Još od 1997. kad je osnovan, Hrabri telefon pruža direktnu pomoć i podršku podrške zlostavljanoj i zanemarenoj djeci i njihovim obiteljima, ali radi i na prevenciji zlostavljanja i zanemarivanja kao i neprihvatljivog ponašanja djece i mladeži. Djeca i mladi, ali i roditelji prepoznali su ga kao mjesto uz koje se osjećaju sigurno, a među razlozima su zasigurno i njegova dostupnost svima te djelovanje u povjerljivosti i najboljim interesima djeteta.

Koordinatorice Hrabrog telefona upitali smo i jesu li zabilježili više poziva od kad je pandemija počela, koji su najveći problemi radi kojih traže pomoć  - bilo djeca ili roditelji?

"Razdoblje pandemije obilježeno je neizvjesnošću i nepredvidljivošću, a upravo je rutina, struktura i jasnoća potrebna za zdrav razvoj djece i mladih. Prilagodba na svakodnevne promjene predstavlja velik izazov i djeci i odraslima te zahtijeva velik kapacitet i fleksibilnost u izvršavanju svih obveza koje imaju, što nije uvijek lako", kaže Iva Jureković, mag.psych.

Psihologinje kažu da su im se djeca i mladi u posljednjih godinu dana najčešće javljali s teškoćama povezanim uz mentalno zdravlje, od čega su najzastupljenije teme bile strah i anksioznost, suicidalnost, depresivnost i samoozljeđivanje, a zatim uz zlostavljanje i zanemarivanje te obiteljske odnose. 

Roditelji su im se najčešće javljali s pitanjima vezanima za odnose u obitelji, a zatim i s brigama vezanima za nasilje i zlostavljanje. Roditelji kontaktiraju Hrabri telefon tražeći smjernice i podršku vezane za odnos s djecom, odgojna pitanja i brige koje imaju u vezi razvoja njihove djece.

Također, koordinatorice Hrabrog telefona primijetile su povećan broj upita koji stižu pisanim putem, dakle putem chata, e-maila i drugih pisanih oblika komunikacije, što je izgleda njihovim pozivateljima u ovim uvjetima i vremenu ugodniji i zastupljeniji način komunikacije.

Kao društveno odgovorna tvrtka, PEPCO Hrvatska redovito sudjeluje u projektima i akcijama pomoći djeci i kroz donatorske aktivnosti redovito podržava rad dječjih udruga i domova za djecu. Osim toga, PEPCO vodi računa da u ponudi proizvoda uvijek ima širok raspon proizvoda za djecu svih uzrasta koji su zbog svoje pristupačne cijene dostupni svim roditeljima. Poopeys pelene odlikuje kvaliteta izrade i povoljna cijena. Dostupne su u svim PEPCO trgovinama diljem Hrvatske. Kupnjom Poopeys pelena u razdoblju od prosinca 2021. do svibnja 2022. pomoći ćete obnovu sisačke bolnice stradale u potresu.