Ako vaše dijete nije primljeno u jaslice ili vrtić, u vašem mjestu ne postoje dječji centri, radite u smjenama i vikendom ili je vaše dijete često bolesno, možete razmisliti o usluzi dadilja. Kod privatnog čuvanja djece, dadilja skrbi o djeci u domu roditelja, dok se obiteljskim čuvanjem djece bave dadilje koje u svom domu skrbe za manju grupu djece.

"Naši državni i gradski vrtići vrlo su često popunjeni iznad dozvoljenih pedagoških standarda što ima utjecaja na djecu u tim ustanovama, osobito na djecu jasličke dobi koja zahtijevaju puno više individualne pažnje. Takva djeca su više boležljiva, a malo tko od današnjih roditelja si može priuštiti česta bolovanja", kaže Vesnica Rašić, predsjednica Hrvatske udruge dadilja i objašnjava:

"Odluče li se roditelji za obiteljsko čuvanje djece dobit će skrb o djetetu u atmosferi koja je najsličnija onoj kod kuće, u maloj grupi do 6 djece i s fleksibilnim radnim vremenom. S djecom se može više individualno raditi, manje su boležljiva i brže se socijaliziraju. Zaposle li dadilju koja će u njihovu domu skrbiti o djetetu, dobivaju osobu koja se prilagođava ritmu i zahtjevima djeteta i obitelji, individualno će raditi s djetetom, a po potrebi brine za dijete i kada je bolesno te je prema dogovoru spremna putovati s obitelji".

Hrvatska udruga dadilja krovna je organizacija za pitanja koja se tiču svih aspekata rada dadilja, a Vesna Rašić ističe da je jedan od velikih ciljeva bio doći do zakona koji bi u praksi zaista omogućavao legalan rad dadilja. Zakon o dadiljama stupio je na snagu početkom travnja 2013., a do sada su objavljeni gotovo svi prateći pravilnici te program osposobljavanja za dadilje koji će biti jedinstven za cijelu Hrvatsku.

U Hrvatskoj su trenutno registrirana tri obrta koja se nalaze u mirovanju i čekaju da se ostala zakonska regulativa usuglasi sa ZOD-om i pravilnicima, dok ostali još čekaju da vide hoće li će ZOD zaživjeti u praksi.

Roditelji imaju pravo birati vid skrbi o svom djetetu

Vesna Rašić smatra da će u domu roditelja dadilje vjerojatno i dalje nastaviti raditi na crno ako se ne pokaže istinska volja da se to pitanje riješi sukladno praksi i pravilima struke i mogućnostima roditelja.

"Zbog neriješene situacije dolazi do niza problema u percepciji dadilja, roditelji nerijetko iskorištavaju situaciju i potplaćuju dadilje. Iako roditelji mogu sklopiti ugovor s dadiljom kao jedna fizička osoba s drugom, većina roditelja nema toliku platežnu moć da bi mogla dadilji platiti mirovinsko i zdravstveno osiguranje. No, čak i oni roditelji koji to mogu zbog nesređene situacije to ne čine. Na žalost, ZOD je u tom dijelu još dodatno zakomplicirao situaciju i posijao pomutnju među dadiljama i roditeljima", objašnjava.

Što se tiče obiteljskog čuvanja djece, ono nije visoko profitna djelatnost, ali prema mišljenju Vesnice Rašić održiva je ako lokalne samouprave sufinanciraju ovaj vid skrbi roditeljima i ako lokalna i državna tijela omoguće dadiljama uvjete kakve imaju njihove kolegice u zemljama EU i svijeta u toj djelatnosti već više od četrdeset godina.

"Mi se zalažemo da lokalne samouprave sufinanciraju roditelje prema istom principu kao i za privatne vrtiće, na što roditelji imaju pravo s obzirom da je Hrvatska potpisnica Konvencije o pravima djeteta prema čijim odredbama roditelj ima pravo birati vid skrbi za brigu o djetetu dok radi prema svojim potrebama i ne biti diskriminiran u odnosu na roditelje čija su djeca primljena u jaslice/vrtić. Na kraju svi roditelji plaćaju porez lokalnoj samoupravi. Za lokalnu samoupravu ovaj vid skrbi je neusporedivo jeftiniji od gradnje i održavanja dječjih centara i iznimno je fleksibilan", zaključuje Vesnica Rašić.

Više o vrtiću i jaslicama potražite u specijalu "Vrijeme je za vrtić"!