Ovih 7 stvari zabrinut će mlađe mame, dok će milenijalke biti opuštene
Biti mama danas nije nimalo jednostavno. Uz svakodnevne obveze, posao i brigu o djeci, tu su i društvene mreže na kojima se neprestano dijele savjeti o tome kako bi roditeljstvo trebalo izgledati. A kad se svemu tome pridoda osjećaj da stalno moraš raditi nešto bolje, nije teško razumjeti zašto se mnoge mame osjećaju iscrpljeno.
Istraživanje Sveučilišta Columbia i Sveučilišta Michigan, koje je obuhvatilo gotovo 200.000 majki u razdoblju od 2016. do 2023. godine, pokazalo je zabrinjavajući trend. Dok je 2016. svaka dvadeseta majka svoje mentalno zdravlje ocijenila lošim, 2023. to je učinila svaka dvanaesta.
Istraživači su pritom istaknuli da razlozi nisu povezani samo s pandemijom, nego i s neravnomjernom raspodjelom obiteljskih obveza, financijskom nesigurnošću, rastućim troškovima života i nedovoljnom podrškom roditeljima.
Čini se da neke od tih pritisaka posebno snažno osjećaju mame generacije Z.
Prema istraživanju roditeljskog portala What to Expect, u kojem je sudjelovalo više od 3200 majki, čak 83 posto mama generacije Z osjeća pritisak da budu savršene majke. Među milenijalkama taj je udio nešto manji i iznosi 77 posto.
A koje ih stvari najviše opterećuju?
1. Stalno osmišljavanje aktivnosti za djecu
Treba li dijete svaki dan imati neku zanimljivu aktivnost? Jesmo li mu posvetili dovoljno vremena? Trebamo li se više igrati s njim?
Čak 48 posto mama generacije Z osjeća pritisak da djeci stalno osiguravaju aktivnosti i zabavu, dok je među milenijalkama taj udio 34 posto.
2. Dovoljno slobodnog vremena za djecu
Zanimljivo je da mlađe mame, osim što brinu o tome imaju li djeca dovoljno aktivnosti, istodobno osjećaju pritisak da im osiguraju i dovoljno slobodnog vremena.
O tome brine 39 posto mama generacije Z, u usporedbi s 30 posto milenijalki.
3. Vrijeme bez ekrana
Mobiteli, tableti i televizija jedna su od velikih roditeljskih tema, a istraživanje pokazuje da posebno zabrinjavaju mlađe mame.
Čak 50 posto mama generacije Z osjeća pritisak da djeci osiguraju dovoljno vremena bez ekrana, dok isto navodi 41 posto milenijalki.
4. Organizacija cijelog obiteljskog života
Dogovaranje termina, planiranje obroka, školske i vrtićke obveze, rođendani, aktivnosti... Sve su to sitnice koje netko mora imati na umu kako bi obiteljska svakodnevica funkcionirala.
Upravo taj mentalni teret posebno opterećuje mlađe mame. Njih 51 posto osjeća pritisak zbog planiranja i organizacije obiteljskog života, u usporedbi s 42 posto milenijalki.
5. Dopuštanje djeci da istražuju vlastiti identitet
Današnji roditelji sve više žele da njihova djeca slobodno otkrivaju svoje interese, osobnost i ono što ih čini posebnima.
No i to može postati izvor pritiska. Među mamama generacije Z njih 53 posto brine o tome pružaju li djeci dovoljno prostora za istraživanje vlastitog identiteta, dok je među milenijalkama taj udio 45 posto.
6. Stavljanje obitelji ispred vlastitih potreba
Koliko često mame svoje potrebe stavljaju na posljednje mjesto? Čini se da mlađa generacija s time ima nešto više poteškoća.
Naime, 41 posto mama generacije Z osjeća pritisak da obitelj uvijek bude ispred njihovih vlastitih potreba, dok isto navodi 33 posto milenijalki.
7. Učenje djece kako se nositi s neuspjehom
Svaki roditelj želi da njegovo dijete nauči nositi se s razočaranjima, pogreškama i izazovima. No koliko mu pritom treba pomagati, a kada ga pustiti da nešto riješi samo?
To je jedna od većih briga mlađih mama. Gotovo dvije trećine mama generacije Z osjeća pritisak da djecu nauče prilagodljivosti i otpornosti na teškoće, dok je među milenijalkama taj udio 58 posto.
Jesu li društvene mreže dodatno pojačale pritisak?
Stručnjaci smatraju da bi jedan od razloga zbog kojih mlađe mame osjećaju veći pritisak mogao biti i njihov odnos s društvenim mrežama.
Za razliku od starijih generacija, mnoge mame generacije Z odrasle su u vrijeme kada su društvene mreže već bile dio svakodnevice, a s njima i stalno uspoređivanje te komentiranje tuđih odluka.
"Mlađi roditelji koji su odrasli u doba društvenih mreža navikli su da se svaki njihov korak komentira i kritizira, a roditeljstvo nije iznimka", objasnila je dr. Shari Lusskin, perinatalna psihijatrica iz medicinskog centra Mount Sinai i članica stručnog odbora portala What to Expect.
Dodala je da su ljudi danas navikli živjeti u svijetu u kojem se gotovo svaki postupak može snimiti, podijeliti i komentirati.
A upravo takvo okruženje može dodatno pojačati osjećaj da kao roditelj stalno moraš donositi ispravne odluke.
Ipak, dr. Lusskin podsjeća na nešto što bi mnoge mame trebale češće čuti.
"Ne morate biti savršeni, dovoljno je da budete dovoljno dobri", poručila je.
Jer savršeno roditeljstvo ne postoji, koliko god nas društvene mreže ponekad pokušavale uvjeriti u suprotno.