Postolar i vrag u kazalištu Trešnja
Nakon velikog uspjeha predstave "Zlatarovo zlato" koju je za GK Trešnju režirala 2004. godine, Saša Broz ponovno priprema predstavu prema djelu jednog od najvećih hrvatskih književnika - Augusta Šenoe. August Šenoa tvorac je moderne hrvatske književnosti i prvi punokrvni hrvatski romanopisac. Ako su svi svjetski realisti izašli iz Gogoljeve kabanice, svi hrvatski izašli su upravo ispod Šenoine, jer su nastavili razrađivati njegovu tematiku ugledajući se u njegove likove, situacije i zaplete. Upravo stoga važno je novim generacijama približiti značajno Šenoino djelo i na kazališnoj pozornici.
Iako je najveći umjetnički domet Šenoa ostvario kao romanopisac, u njegovom književnom opusu važno mjesto zauzimaju i Povjestice, pripovjedna djela u stihu s motivima iz povijesti ili iz narodne predaje. Nastala po motivima narodne bajke, najpoznatija Šenoina povjestica svakako je "Postolar i vrag". Radnja je, kao i u svim narodnim bajkama, vrlo čvrsto strukturirana, s jasnom poukom da dobro uvijek pobjeđuje.
Redateljica Saša Broz, u ovoj najnovijoj dramatizaciji Zinke Kiseljak, postavila je na pozornicu kazališta Trešnja arhetipsku priču o postolaru i vragu ispričanu iz pozicije trenutka u kojem živimo, trenutka u kojem se duše olako prodaju i zbog mnogo banalnijih razloga, trenutka u kojem je važnije imati nego biti. Uz naglašene komične elemente koji proizlaze iz sukoba onoga što mislimo da nam treba i onoga što nam doista treba, neizostavan dio ove predstave su i autorski songovi Borne Šercara.