Većina će roditelja u očekivanju prinove nestrpljivo čitati literaturu o dječjem razvoju. Većina će ih biti upoznata s takozvanim razvojnim miljokazima koji govore u kojoj dobi dijete počinje razvijati nove motoričke vještine. Tako ćemo znati kada naš mališan može podignuti glavicu, pružati ruke i hvatati predmete, okrenuti se s leđa na trbuh, kada samostalno sjediti, a kada puzati i raditi prve korake, najprije uz pomoć, a potom i samostalno. Potom, u nešto starijoj dobi, na motoriku će ukazati vještine i igre koje zahtijevaju ravnotežu i koordinaciju te crtanje i pisanje i slično. Iako je razvoj svakog djeteta individualan te smjernice samo okvirne, izrazito su važne kako bi roditeljima ukazale kada treba potražiti savjet ili pomoć stručnjaka ako primijete dugotrajna odstupanja.

Znakovi da s motorikom nešto nije u redu

Djetetova okolina može uočiti različite znakove kao što su primjerice nedovoljna motorička aktivnost djeteta, asimetrično držanje glave i tijela, zabacivanje glavice, čvrsto stisnute šake, izostanak očekivane aktivnosti u određenoj dobi kao što su okretanje na trbuh, puzanje, posjedanje. Roditelj također može uočiti da je dijete pretjerano razdražljivo, plačljivo ili se drži „mlohavo“. U nešto starijoj dobi roditelja može zabrinuti način na koji dijete hoda, držanje tijela, oblik i položaj stopala kao i izostanak nekih vještina koje djetetovi vršnjaci već svladali poput vezanja vezica na cipelama, zakopčavanja dugmadi ili zatvarača, uzimanja malih predmeta u ruke.

Pravilan pristup problemu

Jave li se ova odstupanja, a u djetetovom životu se već dogodili rizični događaji, poput infekcije majke ili djeteta prije rođenja, moždana krvarenja prije ili nakon rođenja, prijevremeni porođaj, porođaj s komplikacijama ili značajnije bolesti, reagirati treba što prije jer ta zbivanja mogu utjecati na djetetov razvoj. Čak i ako roditelj nije uočio nikakve promjene, a dijete je bilo izloženo nekima od ovih rizika, preporučljivo je napraviti preventivni fizijatrijski pregled. Naime, mališanov mozak se tek razvija i ima ogromnu neuroplastičnost, dakle sposobnost prilagodbe i premošćivanja oštećenja, što znači da pravilnom stimulacijom koja uključuje vježbanje i druge postupke, dijete nerijetko, a ovisno o poremećaju, može nadomjestiti izgubljene ili narušene motoričke vještine.
Dječji fizijatar će precizno ustanoviti djetetove sposobnosti te odstupanja te preporučiti individualizirane ciljane postupke za optimalni rezultat. Također, na vrijeme može spriječiti ili liječiti bol ako je prisutna koja dijete može demotivirati u vježbanju. Kao i kod većine bolesti i poremećaja, pristupi li se problemu dovoljno rano veća je mogućnost potpunog oporavka i povratka bezbrižnom, razigranom djetinjstvu.

U Croatia poliklinici čeka vas vrhunska fizijatrica, Mirna Tomašković, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije koja će obaviti pregled djeteta, utvrditi status motoričkog razvoja djeteta te ako treba, odrediti terapiju. Terapijski pristup svakom djetetu je individualan i sveobuhvatan te ovisi kliničkom statusu djeteta te brojnim drugim parametrima koji mogu utjecati na djetetov razvoj.