Znanje stranih jezika korisno je i cijeni se jer svjedoči o neugasivoj žeđi za znanjem i predanome radu koji se zrcali u savršenom razumijevanju i tečnom izražavanju. Važnost poznavanja stranoga jezika prepoznali su i mnogi roditelji te se često postavlja pitanje kada je pravo vrijeme da ga prvi puta predstave svome djetetu. Čini se da izlaganje djeteta stranome jeziku već u vrtićkoj dobi postaje rastući trend. Na koji način dijete u vrtiću doživljava strani jezik i vrijedi li ga učiti prije dolaska u školske klupe?

Djeca uče istražujući

Djeca poimaju svijet kao slobodan prostor za istraživanje kojemu se pristupa otvoreno i s radoznalošću. Tijekom predškolskog razdoblja djeca su svakodnevno u procesu otkrivanja sebe i promatranja svog okruženja i taj je proces gotovo uvijek popraćen osjećajem fascinacije. Iskustvo pokazuje da se na sličan način pristupa i novome jeziku. Strani jezik s kojime se dijete u vrtićkoj dobi susreće u početku je čudnovat: u govoru iznenađuje nekim novim glasovima, u pismu zapanjuje pokojim čudnim slovom, a općenito budi mnoštvo asocijacija. Ipak, ove novosti za vrtićko dijete samo su još jedan izazov koji će lako svladati, baš kao što je nedavno uspjelo usvojiti novu brojalicu ritmičkim ponavljanjem slogova ili onako kako će ubrzo naučiti brojati do dvadeset – odvažno, opušteno i bez oklijevanja.

Upijanje znanja kroz igru 

Često se govori da je mozak male djece poput „spužve“ budući da pretežno uče upijanjem informacija. Strani jezik također se upija, premda u tom procesu ne sudjeluje samo mozak, nego cijelo tijelo. Ova je informacija od presudne važnosti jer strani jezik ne podrazumijeva samo nove riječi. Svaki jezik ima svoj naglasak, intonaciju i ritam, pa čak i gestikulaciju kojom se svaki govornik služi, a da toga nije svjestan. Dakle, učenje stranoga jezika uz dobro pamćenje iziskuje prilagodbu govornog aparata, mimike i geste. Čim je dijete manje, ono je bolja „spužva“ jer je prijemčivo za svaku novost i zbog toga je u prednosti u odnosu na starije učenike stranih jezika. Budući da je u vrtiću ocjena još uvijek nepoznanica, a čitati ne znaju svi, jezik se primarno uči u interakciji i kroz igru. Dijete će strani jezik najbolje učiti uz brojalice, ples, pantomimu, pjesmu i ostale aktivnosti kojima se povezuju slika, riječ i pokret. Uz to, zahvaljujući radoznalosti i otvorenosti prema različitim načinima izražavanja, vrtićko će dijete lakše prihvatiti učenje navedenih komponentni stranoga jezika i brže ih usvojiti.

Dijete uči više od stranog jezika

Vjerovali ili ne, učenjem stranoga jezika usporedno se razvija i svijest o kulturi za koju je taj jezik vezan. U predškolskoj dobi uče se odjevni predmeti, hrana, pa čak i prepoznatljivi simboli zemlje u kojoj se strani jezik govori. Primjerice, ako dijete uči francuski, prepoznat će Eiffelov toranj, baget ili beretku. Izražavanje bontona i poštovanja takoĎer se razlikuje ovisno o kulturi i jeziku. Vrtićko dijete naučit će kako pozdraviti svoju učiteljicu i vršnjake te usvojiti osnovne uljudne izraze. TakoĎer, ranije će se susresti s gestama i usklicima koji su dio odabranog stranog jezika te naučiti pjevušiti svoju prvu pjesmu.

Učenje stranoga jezika utječe i na upoznavanje samoga sebe. U početku, dijete vrtićke dobi istražuje sebe i svoj glas, a svakom novom naučenom riječi osvješćuje izgovor, jača svoje govorne sposobnosti i samopouzdanje. Jednom kada prigrli svoj strani jezik, dijete ponosno dijeli svoje znanje, a vjerojatnost da ga nastavi učiti veća je zbog pozitivnog iskustva utemeljenog na igri i druženju u vrtiću.

Jedno od osnovnih dječjih prava je pravo na obrazovanje. Kvalitetno predškolsko obrazovanje omogućava djeci da izgrade samopouzdanje i steknu vještine za nadilaženje problema kroz sustavnu podršku odgojitelja i igru s drugom djecom. Kako bi se nagradio entuzijazam vrtićkog osoblja, missMAMA i web-shop Pandin brlog biraju vrtić s najzanimljivijim posebnim programom te ga nagrađuju vrijednom nagradom.