Možda ste tjednima prije pričali djetetu o onome što ga čeka, pročitali mu sve slikovnice na temu vrtića, pokušali njegov dnevni ritam uskladiti s vrtićkim, postavili bitna pitanja na inicijalnom razgovoru te naposljetku i bodrili svoje dijete prije prolaska kroz tu veliku životnu promjenu.

A sada na red dolazi odgajatelj da mu s povjerenjem „predate štafetu“. Većina će djeca prije ili kasnije prihvatiti odlazak u vrtić kao dio svakodnevice, ali ponekad su sitnice ono što čini razliku koliko će adaptacija dugo trajati i na koji će se način dijete zbližiti s odgajateljem i novim prijateljima. S obzirom da se u jednom trenutku zaista morate pozdraviti s vjerojatno uplakanim djetetom i izaći iz sobe te više nemate uvid u ono što se događa iza zatvorenih vrata, donosim vam 10 trikova koje odgajatelji koriste da ti prvi dani vašeg djeteta u vrtiću prođu što bezbolnije:

1. Prostorno-materijalni kontekst sobe postavljamo tako da odaje dojam sigurnosti i topline

Kakav je prostor vrtićke ili jasličke sobe u koju Vaše dijete ulazi uvelike postavlja ton za daljnje interakcije djeteta s odgajateljem i drugom djecom. Sobu opremamo na način da ima dovoljno materijala koji pozivaju na istraživanje, poput svjetlucavih boca na svjetlosnom stolu, taktilnih tepiha za hodanje, plastelina, cesti za vožnju autića i sl. Sobu treba urediti mekanim tepisima ili podlogama, jastučićima, dekicama, lampicama, a svijetlo ne bi trebalo biti prejarko. To doprinosi osjećaju topline i umiruje dijete. Nastojimo postaviti skrivene kutke poput šatora ili malene kućice gdje se dijete može osamiti ili povući s odgajateljem kada procijenimo da se osjeća emocionalno ili senzorno preplavljenim. U takvim kutcima nudimo umirujuće senzorne kocke, mirisne jastučiće, bočice s mjehurićima za puhanje kako bi dijete moglo na socijalno prihvatljiv način nositi se s frustracijom.

2. Pri ulasku djeteta u sobu, spuštamo se na njegovu razinu i toplo ga pozdravljamo

Ova će naizgled mala gesta pomoći da se dijete odmah pri ulasku u vrtić osjeća cijenjeno jer ako ga gledamo „svisoka“, može se osjećati uplašeno. S djetetom uspostavljamo kontakt očima i pozdravljamo ga za dobro jutro osmijehom. Kad dođemo na istu razinu na kojoj je dijete, pomažemo mu da uvidi da ima odgajateljevu punu pažnju i da se osjeća povezano i sigurno.

3. Dijete grlimo, mazimo i nosimo koliko god je potrebno

Iako u vrtićkom kontekstu nije poželjno dijete „učiti na ruke“, barem u periodu adaptacije Vašeg mališana nosamo kad god mu je to potrebno za utjehu i sigurnost, a topli zagrljaji, maženje po glavici i poljupci dio su svake dobre adaptacije.

4. Djetetu dopuštamo da osjeti i izrazi sve emocije i poštujemo njegov osobni prostor

Nekoj je djeci fizički kontakt uznemirujuć kada dolazi od nepoznate osobe te ako dijete odbija doći nam u naručje ili dati nam ruku, to uvijek poštujemo i čekamo da dijete osjeti potrebu da nam priđe jer bi se u suprotnom moglo osjećati napadnuto. Iako je animiranje, pjevušenje i skretanje pažnje od odlaska roditelja korisno i pomaže uključiti dijete u skupinu, ponekad je potrebno i pustiti ga da uz nas prođe tugu i frustraciju zbog odvajanja, a ne gasiti takve osjećaje.

5. Sve aktivnosti u skupini podređujemo adaptaciji i stvaranju osjećaja sigurnosti i opuštenosti

Dok se Vaše dijete prilagođava na novi prostor i ritam dana, neke veće aktivnosti poput slikanja temperom stavljene su na čekanje. Radije se fokusiramo na čitanje i pripovijedanje s djecom u krilu, pjesmice i brojalice, opuštajuće istraživanje rastresitih materijala poput riže ili pijeska, senzorne kocke itd.

6. Puno pjevamo, a posebno pjesmice koje su rituali

Pjesmice nas uveseljavaju i opuštaju, stoga su idealne u nekim prijelaznim trenutcima koji mogu izazivati nemir kod djeteta (spremanje za park, pospremanje igračaka prije ručka), kao i dio rituala prije obroka čime dijete podsjećamo na ono što slijedi.

7. Djetetu najavljujemo da će uskoro početi spavati

Nakon par dana adaptacije i uspješno savladanog ručka, dijete će trebati ostati na spavanju. Na to ga često podsjećamo razgovorom, pokazujemo gdje stoje krevetići, čitamo u slikovnicama kako bi dijete pripremili na prvo spavanje.

8. Koristimo nježnu, uspavljujuću glazbu tijekom uspavljivanja te mazimo dijete

Lagana glazba umirit će i pripremiti dijete za spavanje te je poželjno najaviti da sada spuštamo zastore i gasimo svjetlo. Dijete nastojimo poleći u za njega najudobniji položaj te ga mazimo, češkamo ili ležimo blizu njega dok ne utone u san. Plišanac-tješilica, duda ili nježna dekica od doma mogu također pomoći.

9. Prematanje pelena ili ostalu njegu koristimo kao trenutak zbližavanja

Čišćenje djeteta ne radimo automatizmom u tišini već nastojimo to vrijeme iskoristiti kao način povezivanja s djetetom uz lagano pjevušenje, postavljanje pitanja, škakljanje, učenje dijelova tijela i sl.

10. Dokumentiramo i nagrađujemo uspjehe u adaptaciji Vašeg djeteta

Zdrava slastica ili grickalica nakon pojedenog ručka, puštanje omiljene pjesmice na radiju nakon uspješnog odlaska u park, veličanje i općenito pohvala prvih uspjeha djeteta u adaptaciji pomaže nam motivirati dijete za daljnju suradljivost i veseli ulazak u skupinu. Fotografijama nastojimo zabilježiti prve aktivnosti Vašeg djeteta po sobi i postavljamo ih na djetetu lako dostupna mjesta kako bi se moglo podsjetiti na ranije trenutke i potaknuti ga da se ponovno uključi u igru.

Uz ovih par savjeta i dobru komunikaciju i suradnju između roditelja i odgajatelja uspjeh adaptacije je zajamčen.

Tekst je napisala odgajateljica i magistra socijalne pedagogije Milana Grković.

Ono što zasigurno olakšava svakodnevicu svim odgojiteljima u aktivnostima koje provode s djecom u vrtiću su kvalitetne i udobne pelene. Tanka, udobna i meka pelena izrađena od celuloznih vlakana osigurava optimalnu cirkulaciju zraka, savršenu suhoću i posebno je nježna prema dječjoj koži. Sve Lupilu pelene iz Lidla dermatološki su testirane, ne sadrže lateks ni poznate alergene.