Novija literatura sugerira da majčino mlijeko, kao i sve ostale tekućine koje proizvodi tijelo, zapravo sadrži dobre, za život važne bakterije. Nakon brojnih analiza i istraživanja, istraživači u studiji Human Milk: Mother Nature’s Prototypical Probiotic Food? predlažu da bi se ljudsko mlijeko trebalo smatrati probiotičkom hranom. No, utvrđivanje čimbenika koji utječu na prisutnost bakterija u mlijeku i kako oni utječu na zdravlje majke i primatelja, još uvijek treba dodatno istražiti.

Zašto govorimo o probioticima? Amerikanci su samo prošle godine potrošili 1,4 milijarde dolara na probiotike, gotovo trostruko više nego što su potrošili pet godina prije toga. Sada se sigurno pitate vrijede li oni toliko i kakve to prednosti pružaju? 

Zašto su probiotici važni?

Svaka odrasla osoba u svojoj crijevnoj flori sadrži populaciju dobrih bakterija koje su temelj zdravlja. No, kad je riječ o bebama, one nemaju potpuno razvijene bakterije u crijevima jer se normalna flora još uvijek nije razvila. Tada se različite bakterije koje dolaze u probavni trakt pokušavaju u njemu naseliti i tako uzrokuju probleme s gastrointestinalnim traktom. Zato pomoću probiotika možemo bebama osigurati dobre bakterije koje kad se nastane, onemogućuju lošim bakterijama da se nastane na istom mjestu.

Kad je riječ o spomenutim smetnjama kod bebi koje nemaju dovoljno dobrih bakterija na početku svog života, riječ je o gastrointestinalnim bolovima poput nadutosti, kolika i refluksa te se također može javiti problem konstipacije. Budući da se 80% imunološkog sustava nalazi u limfnom tkivu povezanom s crijevima (GALT), bebe koje ne razviju brzo zdravu crijevnu floru, imaju i slabiji imunitet. Također postaju osjetljive na alergije i druge ozbiljnije probleme, uključujući autizam.

Istraživanje objavljeno u publikaciji ''American Family Physician'', pokrenutoj od strane Američke udruge obiteljskih liječnika, pokazalo je da probiotici imaju pozitivan učinak u liječenju upalne bolesti crijeva. Oni također mogu smanjiti trajanje proljeva uzrokovanog gastroenteritisom. Sukladno tome, kad se daju trudnicama i majkama koje doje, probiotici mogu smanjiti razvoj ekcema i alergija u dojenčadi.

Kako i kada bebi dati probiotike?

Majke bi trebale svoju bebu upoznati s fermentiranom hranom i pićima tako što im tijekom hranjenja postupno daju male količine. Mnoge kulture diljem svijeta imaju različite načine uvođenja probiotika pa je tako u Rusiji normalno da se bebama u dobi od 4 mjeseca daje kefir razrijeđen vodom. No, u većini razvijenih zemalja preporučuje se davati nakon 4. ili 6. mjeseca života, ovisno o spremnosti djeteta.

Bebu tada možete početi upoznavati s kiselim okusom fermentirane hrane stavljajući malo od povrća na čist prst i pustit mu da siše. Kultivirano povrće sadrži Lactobacillus plantarum, soj prijateljskih bakterija, koji je vrlo učinkovit u liječenju kolika te je ključan za razvoj zdravog unutarnjeg ekosustava. Ako dojite i želite potaknuti probiotički rast kod vaše bebe, možete mlijeku dodati malo probiotičkog boosta u vidu voća poput banani ili jabuke. Ako je beba dovoljno stara za krutu hranu, možete joj dati i jogurt jer je on odličan izvor probiotika, kao i hrana s visokim udjelom vlakana.

Ako vidite da beba dobro reagira, žličicu soka od uzgojenog povrća možete u početku davati i do 3 puta dnevno. Među ostalom hranom koja vam može poslužiti kao izvor probiotika nalaze se i Lino žitne kašice, koje su formulirane za uvođenje prve dohrane. Lino žitarice lako su probavljive, hranjive, bez glutena i sadrže probiotik koji djeluje na ravnotežu crijevne flore.