Većina žena danas želi dojiti svoje dijete i na dojenje gleda ne samo kao na hranjenje, već kao i na jedan način zbližavanja sa svojom bebom. No, ponekad se dogodi da, unatoč tome što se majka tijekom cijele trudnoće pripremala na to, dojenje naprosto nije moguće, ili ga iz određenih razloga mora prekinuti. Zagrepčanka Marija, mama trogodišnjih blizanaca Jelene i Vite, ispričala nam je svoje iskustvo o tome zašto je prestala dojiti svoje blizance i kako se nakon toga osjećala.

"Cijelu trudnoću znala sam da ću dojiti svoje bebe. To što sam nosila blizance, nisam smatrala nikakvom preprekom dojenju. Kada sam rodila Vitu i Jelenu, nije mi bilo nikakav problem dojiti ih oboje. Predivno sam se osjećala, a osobito onda kada su istovremeno bili na mojim grudima", kaže Marija.

Beba u 'začaranom krugu spavanja'

Međutim, već nekoliko dana nakon poroda pojavili su se prvi problemi. Naime, Jelena je bila beba niske porođajne težine, a mama Marija dojila ju je onako kako su joj to preporučili - onda kada je ona tražila. Nakon desetak dana, Jelena je počela sve više spavati, a razmaci između dojenja bili su sve veći.

"Nitko mi nije rekao da tako malenu bebu trebam češće hraniti pa i buditi svaka dva, tri sata kako bih je nahranila. Bila je jednostavno preslaba da jako povuče mlijeko. Upala je u 'začarani krug spavanja'. Zbog neishranjenosti se uopće nije budila. Otišli smo na Rebro gdje su liječnici zaključili kako reagira samo na grublji podražaj i da je dehidrirala. Hospitalizirali su i Jelenu, i mene, i Vitu koji je sasvim dobro napredovao od mojeg mlijeka. Jelenu smo u bolnici vagali prije i poslije svakog podoja, a liječnici su mi savjetovali da je obavezno hranim svaka tri sata", priča mama Marija.

Teško joj pao prestanak dojenja

Kako bi bila sigurna da je njezina beba dovoljno pojela, Marija se počela izdajati. Objašnjava da je jednostavno bila u strahu da će Jelena opet početi gubiti na težini.

"Izdajanje bi je bilo jako bolno. Na prsima sam imala krvave rane i žuljeve od izdajalice. Kako je vrijeme odmicalo, mlijeka je bilo sve manje pa sam i Jeleni i Viti uvela dohranu. Pedijatrica mi je preporučila jednu vrstu mliječne formule koju je Vito odmah prihvatio. No, Jelena ju je odbijala. Njoj sam dala jednu drugu vrstu zamjenske hrane i to im je ubrzo postala i jedina hrana", ispričala nam je mama blizanaca.

Budući da joj je dojenje bilo jedan od najljepših osjećaja koje je doživjela sa svojim bebama, Mariji je prestanak dosta teško pao.

"I danas imam osjećaj da sam svojoj djeci puno uzela jer ih nisam duže dojila. No, to naprosto nije bilo moguće", zaključuje mama trogodišnjih blizanaca.  

Komentar pedijatra: Ako dijete slabije napreduje, dojite ga svaka dva do tri sata

Pedijatricu dr. Mirjanu Kolarek Karakaš zamolili smo da komentira iskustvo mame Marije i savjetuje majkama u sličnim situacijama što mogu napraviti kako bi ipak održale dojenje.

"Prije svega želim pohvaliti majku koja je i prije poroda imala pozitivan stav prema dojenju kao zlatnom standardu u prehrani dojenčeta. Majčino mlijeko je prilagođenog sastava za pravilan rast i razvoj djeteta, štiti od bolesti, sam podoj nastavlja emotivnu vezu majke i djeteta. Blizanačka trudnoća nosi rizike i najveća je sreća kada se završi rođenjem zdrave djece. Dojenje je fiziološki proces i pri tome svakoj majci pomaže urođeni instinkt, ali kod vrlo mogućih i čestih problema potrebna je pomoć stručnjaka, u ovom slučaju patronažne sestre koja posjećuje rodilju već nekoliko dana po porodu. Važno je razgovarati, vagati djecu, u slučaju nedostatnog prirasta težine razgovarati o rješenjima. Postoji mogućnost pomoći od strane Grupe za potporu dojenju. Važna je i potpora okoline, osobito supruga", kaže dr. Mirjana Kolarek Karakaš. Dodaje kako je novorođenče koje prespava noć i dobar dio dana potrebno buditi za obrok i to, ako slabije napreduje, svaka 2-3 sata. 

"Pretpostavljam da je djevojčica imala manju porođajnu težinu od dječaka koji se bolje prilagodio životu. Pošto su sada djeca već trogodišnjaci, očito su prebrodili probleme dojenačke dobi vezane uz pravilnu prehranu i smatram da je lijepo od majke što želi svoje iskustvo podijeliti kao pomoć drugima. Svakoj rodilji bih preporučila da usprkos problemima ne odustaje od dojenja. Prije svega može potražiti savjet pedijatra. U slučaju većih problema ili bolesti majke, odnosno djeteta može uvesti adaptirano mlijeko. Kravlje mlijeko ne u dojenačkoj dobi. Možda nije loše dodati saznanje da dojenje ne utječe na izgled dojki i da čak i majke koje imaju ugrađene silikone mogu dojiti svoje dijete", poručuje pedijatrica.