Početak dohrane, kada beba uz mlijeko počinje jesti i drugu, krutu hranu, za sve je mame poseban trenutak koji zahtijeva dosta priprema, ali i strpljenja. Dok neki stručnjaci savjetuju dohranu započeti voćem ili povrćem, drugi preporučuju bezglutenske žitarice. Odabir prve "prave" namirnice za mame je pravi izazov, a recepti za prve kašice zahtijevaju pažljivu pripremu.

No, što učiniti kada uvođenje dohrane izazove probavne probleme? Mama petrunjela na forumu Klokanice otvorila je temu o zatvoru nakon uvođenja dohrane te zatražila savjet drugih iskusnih mama kojim namirnicama može olakšati probavne probleme svog djeteta. Osim toga, mama petrunjela pita se što kuhati svom djetetu koje je alergično na kravlje mlijeko.

I sin čitateljice JeanGenie imao je na početku dohrane problem sa zatvorom, a jedna mama joj je savjetovala da djetetu daje što više vode.

"Počela sam mu davati više vode i nakon dva tri tjedna je probava normalno proradila. U to prvo vrijeme sam mu davala samo lako probavljive namirnice, isto sam izbjegavala mrkvu i bananu jer se odmah zaštopao..I kašice od šljive ili marelice su pomagale", savjetuje JeanGenie.

Što se tiče alergije na kravlje mlijeko, JeanGenie mami petrunjeli poručila je da ne bi se trebala brinuti jer se u toj najranijoj dobi ono niti ne preporučuje.

"Ja sam svog malog isključivo dojila tako da sam mu sve žitarice na početku dohrane (palentu, proso i slično..) kuhala na vodi i miksala s povrćem", podijelila je svoje iskustvo s uvođenjem dohrane mama JeanGenie.

Pravilno kombiniranje namirnica

I čitateljica ProudMomy susrela se s problemom zatvora kada je svom sinu uvela krutu hranu, no s vremenom je shvatila koje ga namirnice zatvaraju, a koje otvaraju. Problem je riješila pravilnim kombiniranjem namirnica.

"Mrkva bi ga zatvorila, ali bi ga šljiva ili kruška otvorile pa sam mu tako i slagala obroke kroz dan. Znači ako sam znala da je u ručku mrkvica, za doručak bi pojeo kašicu od kruške ili šljive i nije bilo vise nikakvih problema", napisala je ProudMomy.

Mama Andydea čitateljici petrunjeli je savjetovala korištenje biljna mlijeka poput rižinog, zobenog ili bademovog te uvođenje žitarica i sjemenki kao prvih namirnica na početku dohrane.

"Problem kod uvođenja krute hrane je što se nude krive kombinacije u dohrani. Trebali bi uvesti prvo žitarice i sjemenke koje su pune vlakna i pospješuju rad crijeva. Onda slijedi kuhano povrće pa voće koje je idealno u jednom obroku ponuditi isključivo samo bez dodavanja žitarica", savjetuje Andydea.

Kako olakšati probavne smetnje?

Nutricionistica dr. sc. Darija Vranešić Bender pojašnjava kako usporena probava i zatvor muče veliki broj djece. Iako prehrana ne može pomoći uvijek, određene namirnice svakako mogu olakšati probavne smetnje.

"Bitnu ulogu igraju cjelovite žitarice i njihove prerađevine, fermentirani mliječni proizvodi s probioticima, funkcionalni proizvodi obogaćeni prebioticima, variva, juhe, kuhano i pareno krto meso i riba. Juhe i kuhana hrana neobično su važne u jelovniku za lakšu probavu. Nutritivni sastav juhe čini ovo jelo svakodnevnim okrepljujućim obrokom za mališane. Velika prednost juhe je to što kao samostalan obrok organizmu istovremeno osigurava toliko neophodnu tekućinu i nutrijente i to u obliku u kojem ih organizam najlakše apsorbira te samim time i najlakše koristi u svrhu očuvanja zdravlja", kaže nutricionistica.

Dr. sc. Darija Vranešić Bender dala nam je nekoliko savjeta za bolju dječju probavu:

• Izbjegavajte prekomjerno davanje hrane koja zatvara, primjerice banane, kuhanu mrkvu i rižu, velike količine mlijeka i mliječnih proizvoda, tamnu čokoladu.
• Povećajte unos neprobavljivih prehrambenih vlakana. Pobrinite se da dijete unosi dovoljne količine cjelovitih žitarica putem kruha, krekera, voća i povrća, posebice šljive, marelice, tamno zeleno lisnato povrće.
• Povećajte količinu tekućine koju dijete unosi tijekom dana kako bi mu omekšala stolica. Najbolji odabir je čista izvorska voda, a unosu tekućine doprinose i 100 %-tni voćni sokovi te juhe i čajevi. Mala djeca obično imaju 4-5 mokrih pelena dnevno, a ako su naviknuta na toalet, mokre približno svakih 5-6 sati.
• Ohrabrujte dijete da se giba, hoda, trči, puzi, kako bi potaknuli dotok krvi u probavni sustav.
• Od pomoći mogu biti i blage čajne mješavine te kompoti i sokovi od povrća poput mrkve, cikle i celera
• Masirajte nježno djetetov trbuščić.
• Ne prisiljavajte dijete na privikavanje na toalet prije nego što je spremno. Pretjerani roditeljski pritisak na navikavanje na tutu može dijete zaplašiti ili ga učiniti nemirnim i može utjecati na odgađanje obavljanja nužde.
• Ohrabrujte dijete da koristi tutu kada je spremno. Ako dijete ne pokazuje da je spremno, možete pokušati navikavati dijete da sjedi na toaletu 5-10 minuta nakon doručka i večere. Djeca s kroničnom konstipacijom nerijetko gube osjećaj percepcije punog rektuma. Pokušajte sjedenje na tuti ili toaletu učiniti ugodnijim iskustvom čitajući djetetu slikovnicu.
• Razgovarajte s pedijatrom o terapijskim opcijama. Pedijatar bi mogao preporučiti omekšivač stolice, lubrikant ili supozitorij te laksative. Glicerinski čepići stimuliraju rektum i pomažu djetetu da obavi nuždu. Povremena uporaba čepića je opravdana, međutim, ne bi ih trebalo primjenjivati učestalo.
• Ako dijete ima suhe, tvrde stolice može doći do rascijepa osjetljive kože oko anusa (poznate kao analne fisure). Na to područje možete nanijeti kremu na bazi aloe ili melem kako bi potpomogli cijeljenje. Ipak, svakako napomenite pedijatru da dijete ima problem.

Nema normalnog broja ili rasporeda stolica

Budući da kod male djece nema normalnog broja ili rasporeda stolica jer je svako dijete zasebna fiziološka jedinka, a učestalost stolice ovisi o tome što i koliko dijete jede i pije, koliko je aktivno i koliko brzo probavlja hranu, vrlo je važno prepoznati kada dođe do zatvora, odnosno konstipacije.

"Osnovni znakovi su manja učestalost pokretljivosti crijeva, posebice ako dijete nije imalo stolicu četiri ili više dana i osjeća neugodu kada ima stolicu, zatim suhe, tvrde stolice koje izazivaju neugodu pri defekaciji te izrazito tekuće oskudne stolice koje se povremeno pojave u peleni ili na donjem rublju. Iako bi se moglo pomisliti da se radi o proljevu, vjerojatnije je da se radi o konstipaciji", objašnjava nutricionistica. Ističe kako postoje određene namirnice koje se tradicijski, iskustveno i klinički dokazano vezuju uz prevenciju i rješavanje konstipacije, a to su probiotici, suhe šljive, zob, vlakna (poput pšeničnih mekinja ili zobenih vlakana) te kvinoja.

Pročitajte i druge članke u specijalu "Dječja probava"!