Kao i u fetusa, probavni sustav tek rođenog djeteta je potpuno sterilan, no kolonizacija bakterijama nastupa vrlo brzo. Primarni sastav crijevne mikroflore svakoga djeteta ovisi o njegovom načinu rođenja, okruženju i prehrani, stoga je za svako dijete jedinstven poput otiska prsta. Crijevna mikroflora zapravo je „prirodna imunizacija majke prirode“ koja potiče crijevnu imunofunkciju i osigurava bolju obranu od kolonizacije patogenih bakterija, čime, u dojenčadi, pridonosi sazrijevanju imunološkog sustava.

Najvažniji probiotik u prehrani bebe

Zanimljivo je da dojenčad koja je rođena urednim porodom, bez obzira da li je dojena ili hranjenja dojenačkim mliječnim pripravkom ima sličan bakterijsku kolonizaciju crijeva, no već nakon 48 sati, a osobito nakon 7 dana značajne promjene u vrsti bakterija se mogu uočiti. Naime, dojena djeca imaju veliki udio Bifidobakterija u probavnom sustavu dok je u dojenčadi hranjene dojenačkim mliječnim pripravkom bila najzastupljenija bakterija Bacteroides fragilis, odnosno Bacteroides and Bifidobacteria vrsta. Ova razlika puno je manja u djece koja umjesto dojenačkih mliječnih pripravaka dobivaju one dojenačke pripravke koji su obogaćeni upravo probiotičkim kulturama koje su najzastupljenije u majčinom mlijeku.

Najpoznatije probiotičke kulture

Poput već vrlo dobro znanih Lactobacillus probiotičkih vrsta, i Bifidobacterium vrste su prirodni stanovnici čovjekova probavnog sustava. Naime, ove bakterije također spadaju u bakterije mliječne kiseline, no uglavnom su anaerobi, što znači da žive bez prisutnosti kisika. Uz to, za razliku od Lactobacillusa, bifidobakterije imaju sposobnost proizvodnje kratkolančanih masnih kiselina za koje je poznato da "hrane" crijevne stanice i djeluju pozitivno na pokretnost crijeva, rad mišića srca, mozga i bubrega, te sudjeluju u metabolizmu masti i ugljikohidrata u jetri. Zanimljivo je da su upravo bakterijske vrste iz ovog roda prvi stanovnici našeg tijela, a njima se "cijepimo" upravo samim činom rođenja i dojenja. Poznato je da je majčino mlijeko najbolja hrana dojenčetu, te da uz hranjive tvari sadrži i mnoge druge sastojke među kojima je utvrđen, upravo, veliki udio Bifidobacterium vrsta među kojima se ističu B. bifidus, B. breve, B. infantis i B. longum.

Kako odabrati nadomjesno mlijeko?

Crijevna ravnoteža i obnova

Bifidobacterium vrste najzastupljeniji su stanovnici djetetovog debelog crijeva i u njemu se zadržavaju kroz cijeli život, no različiti čimbenici, kao što su prehrana, crijevne viroze i upotreba antibiotika uvelike utječu na njihov broj i djelovanje. Jedna od najčešće detektiranih vrsta bifidobakterija u ljudskom organizmu jest Bifidobacterium longum koja je ujedno je i jedna od najispitivanijih bifidobakterija, a njezini povoljni učinci na zdravlje čovjeka puno su puta pokazani. Među njima se ističu prevencija proljeva tijekom uzimanja antibiotske terapije, smanjenje simptoma intolerancije laktoze, a u kasnijoj životnoj dobi i smanjenje razine kolesterola u krvi.

Koliko novorođenče mora jesti?

U dojenačkoj dobi mogućnost obnove crijevne mikroflore omogućiti će majčino mlijeko i prirodni sadržaj bifidobakterija, dok se nedojene djece obnova provodi davanjem dojenačkih mliječnih pripravka koji u svojem sastavu sadrže veći broj i količinu probiotičkih kultura. Upravo iz ovog razloga za djecu koja nisu dojena sve češće se proizvode dojenački mliječni pripravci koji uz napredak tehnologije, biotehnologije i medicine postaju sve sličniji majčinom mlijeku, čemu danas doprinosi i njihovo obogaćivanje probioticima koji su u majčinom mlijeku sadržani u najvećoj mjeri. Upravo iz ovog razloga i Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) navodi da obogaćivanje dojenačkih mliječnih pripravaka probioticima može pozitivno djelovati smanjujući broj gastrointestinalnih infekcija, smanjujući upotrebu antibiotika i manju učestalost iritabilnog probavnog sustava.