Iako je rođenje djeteta u većini slučajeva najsretniji događaj u životu njegovih roditelja, nažalost, ipak postoje situacije kada samo jedan roditelj s nestrpljenjem očekuje dolazak bebe. Samohrani roditelji često se susreću s mnogim problemima, a ponekad niti ne znaju kako mogu ostvariti svoja prava.

Zakon o socijalnoj skrbi samohranog roditelja definira kao roditelja koji nije u braku, niti u izvanbračnoj zajednici, a sam skrbi i uzdržava svoje dijete. Jedno od čestih pitanja, koje muči mnoge samohrane majke, jest i to može li se bez prisustva oca upisati dijete u maticu rođenih.

Prema Obiteljskom zakonu, ako prilikom upisa u maticu rođenih nema podataka o djetetovom ocu, matičar prvo upoznaje majku s pravom djeteta da zna tko mu je otac te upućuje majku što sve može poduzeti u ostvarivanju toga prava. Majka i bez prisutnosti drugog roditelja može za zapisnik izjaviti koga smatra djetetovim ocem i to se ujedno smatra i njezinim pristankom na priznanje očinstva.

Do očinstva sudskim putem

Ako je matičar upisao dijete bez da je unio podatke o ocu, dužan je odmah obavijestiti nadležni centar za socijalnu skrb koji u roku od 15 dana od primitka te obavijesti mora pozvati majku kako bi izjavila tko je otac djeteta. Njezina izjava pred djelatnicima centra za socijalnu skrb također znači pristanak na priznanje očinstva.

Nakon što centar za socijalnu skrb zaprimi majčinu izjavu o očinstvu, djelatnici centra u roku od 15 dana pozivaju navedenu osobu i upoznaju ga sa zakonskim odredbama o utvrđivanju očinstva. U slučaju da otac djeteta prizna očinstvo, centar za socijalnu skrb izjave majke i oca dostavlja matičaru kako bi upisao očinstvo u maticu rođenih. No, ako otac to odbije priznati, majka sudskim putem može tražiti utvrđivanje očinstva.

Tužbu nadležnom sudu može podnijeti majka i to do navršene 18. godine života djeteta, a dijete to može učiniti do navršene 25. godine života. Isto može učiniti i centar za socijalnu skrb i to do navršene 18. godine života.

Kada se jednom utvrdi očinstvo, majka djeteta od oca može zatražiti uzdržavanje, odnosno alimentaciju. Visina iznosa utvrđuje se nagodbom u centru za socijalnu skrb, no najčešće majke od oca  novac moraju utjerivati sudskim putem.

Visina alimentacije za 2013.

Prilikom donošenja odluke o visini alimentacije sudac vodi računa i o dobi djeteta, kao i o djetetovoj potrebi za obrazovanjem. Prema Obiteljskom zakonu, niti jedan radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta. Nadležni ministar jednom godišnje do 1. travnja objavljuje podatke o prosječnim potrebama djeteta s obzirom na troškove života i u skladu s time određuje se i visina alimentacije.

Minimalna alimentacija za 2013. godine iznosi:

• za dijete do 6 godina 17 posto prosječne plaće u Hrvatskoj što iznosi 931.26 kuna
• za dijete od 7 do 12 godina 20 posto prosječne plaće što iznosi 1095.60 kuna
• za dijete od 13 do 18 godina 22 posto prosječne plaće što iznosi 1205.16 kuna.