Po izlasku iz bolnice i dolasku kući s navršenih mjesec dana dijete ide na prvi sistematski pregled. Tada roditelji daju podatke o zdravlju obitelji i događajima tijekom trudnoće i porođaja kako bi se mogli sagledati svi aspekti koji utječu na zdravlje te budući rast i razvoj djeteta. Ako dijete u rodilištu iz bilo kojeg razloga nije dobilo BCG cjepivo, cijepi se na prvom sistematskom pregledu.

"Obično nakon prvog sistematskog pregleda s navršenih mjesec dana pedijatar propisuje vitamin D. Liječnik dozu vitamina D može prilagoditi i individualnim potrebama djeteta uzimajući u obzir je li dijete doneseno, nedoneseno, radi li se o blizancima, uzima li neku trajnu terapiju i slično", kaže dr. Matilda Kovač Šižgorić, specijalist pedijatar, subspecijalist pedijatrijske neurologije iz Poliklinike Dr. Sabol.

Ako u rodilištu nije učinjen ultrazvučni probir novorođenačkih kukova, ističe, potrebno je to učiniti u dobi od mjesec dana jer se time jamči pravodobno prepoznavanje i uspješno liječenje mogućeg poremećaja u razvoju kuka.

Motoričke funkcije i tonus mišića

S navršena dva mjeseca dijete ponovno ide k svom pedijatru na pregled. Uočavaju se promjene stanja tijekom proteklog mjeseca, njegovo napredovanje na tjelesnoj masi, koje je u prvih nekoliko mjeseci najveće, duljini i opsegu glave, procjenjuje se njegov dnevni ritam, obraća se pozornost na moguće promjene kože, sluznica, srca i pluća.

"Pipanjem trbuha procjenjuje se veličina i funkcija probavnog sustava, obraća pozornost na prisutnost preponske ili pupčane kile, procjenjuje izgled spolovila. Posebno se obraća pozornost na daljnji neuromotorički razvoj dojenčeta. Neurološkim pregledom procjenjuje se razvoj vida, sluha, govora, zainteresiranost za komunikaciju s okolinom, analiziraju se motoričke funkcije i reakcije djeteta, procjenjuje tonus (napetost ) mišića", navodi dr. Matilda Kovač Šižgorić.

Redovito cijepljenje

U toj dobi, dodaje, nastavlja se s cijepljenjem započetim u rodilištu - dobiva se druga doza cjepiva protiv hepatitisa B, odnosno prva (od ukupno tri doze tzv. primovakcinacije) protiv difterije, tetanusa, hripavca (petrusisa), dječje paralize (poliomijelitisa) i hemofilusa influence tipa B (DTaP-IPV-Hib). Cjepiva se daju u natkoljenice.

Dalje se redoviti sistematski pregledi okvirno dogovaraju za dob od 4 do 5 i 6 do 7 mjeseci. Tijekom tih sistematskih pregleda analiziraju se promjene u ponašanju djeteta tijekom razdoblja proteklog od prethodnog pregleda, a zatim slijedi uobičajeno mjerenje, klinički pregled, procjena neuromotornog razvoja, savjetovanje o prehrani.

Nastavlja se i s cijepljenjem i dijete dobiva drugu, odnosno treću dozu cjepiva protiv difterije, tetanusa, hripavca (petrusisa), dječje paralize (poliomijelitisa) i hemofilusa influence tipa B (DtaP-IPV-Hib). Na sistematskom pregledu sa 6 ili 7 mjeseci, uz kombinirano cjepivo DTaP-IPV-Hib, primjenjuje se u drugu natkoljenicu i treća doza cjepiva protiv hepatitisa B.

Hormonalna terapija

U dojenačkoj dobi relativno često nastaje anemija zbog manjka željeza. Unos željeza majčinim mlijekom ili adaptiranim mliječnim pripravkom često ne može zadovoljiti povećane potrebe tijekom intenzivnog rasta dojenčeta te se uz sistematski pregled u dobi od 6 do 7 mjeseci rutinski vadi krv iz prstića i analizira crvena krvna slika. Iznimka su djeca rođena prije vremena ili iz višeplodnih trudnoća, odnosno ona koja su zbog nekih bolesti krvnog sustava podložnija razvoju anemije. Njima se pristupa individualno.

Prilikom sistematskog pregleda u dobi od 6 mjeseci roditelji dobivaju i praktične savjete kako uvesti dohranu dojenčetu, koliko je mliječnih obroka potrebno imati unutar 24 sata, kako piti ili se hraniti žličicom, kada početi prati zubiće, koliko i kako dojenče spava.

Sistematski pregledi u dobi od 9 mjeseci i navršene godine dana rutinske su provjere primjerenog rasta i razvoja, no i procjena neuromotornog napretka djeteta, razvoja sjedenja, puzanja, govora.