Pelenski osip – crvenilo i ranice koje tjeraju u plač

Thinkstock
Pelenska regija osjetljivo je područje koje je stalno izloženo vlazi, toplini, trenju i kemijskim produktima iz mokraće i stolice, amonijaku i enzimima, što smanjuje otpornost kože i dovodi do upale
Vidi originalni članak

"Ovo mi je drugo dijete, ali ovo do sada nisam uživo vidjela. Gadno izgleda, a očito i boli, pogotovo kad se pojave mjehurići", opisuje majka šestomjesečne djevojčice pelenski osip koji je nelijepo zacrvenio nježnu dječju kožu u predjelu pelena. I kad se jako trudimo učiniti sve da bi naše malo blago dobilo najbolju njegu, zna se dogoditi pelenski dermatitis.

"Pelenska regija izrazito je osjetljivo područje budući da je kontinuirano izloženo djelovanju vlage, topline, trenja i kemijskih produkata iz mokraće i stolice, kao što su amonijak i enzimi iz stolice, a to dovodi do smanjenja otpornosti kože i pojave upale", opisuje mr. sc. Jadranka Sokol, dr. med. spec. dermatovenerologinja.

Napominje da je pelenski dermatitis najčešći oblik iritativnog dermatitisa u dojenačkoj dobi, iako se u pelenskoj regiji mogu pojaviti i druge dermatoze, kao što su: seboroički dermatitis, alergijski dermatitis, psorijaziformni dermatitis te upala kože koju uzrokuju gljive, najčešće Candida albicans.

U početku se pojavljuje crvenilo koje može biti različitog intenziteta, najčešće na izbočenim dijelovima glutealne regije, na genitalnoj regiji i donjem dijelu trbuha, dok su prepone najčešće pošteđene. Ako upala duže potraje, mogu se javiti mjehurići, erozije odnosno ranice, a poslije ljuštenje kože i suhoća. Često se koža sekundarno inficira gljivom iz roda Candida, što se može prepoznati po oštro ograničenom crvenilu u odnosu na zdravo područje i pojavom mjehurića na rubu žarišta, ističe dr. Jadranka Sokol.

Za ovu neugodnu i bolnu pojavu, ne mora postojati neki osobiti razlog. "Pelenski osip može se pojaviti nakon dužeg kontakta nježne dječje kože s mokraćom i stolicom, kod proljeva te nakon uzimanja antibiotika koji mogu poremetiti normalnu crijevnu floru", navodi dermatovenerologinja.

Vrijeme nicanja zubi

Međutim, kod neke djece pelenski su osipi češći u vrijeme nicanja prvih zubi ili kod prelaska na mješovitu ishranu, nakon prvih šest mjeseci prehrane isključivo majčinim mlijekom tj. dojenja. Javlja se kod više od 50 posto beba u prvoj godini života.

U prva tri mjeseca djetetova života čest je seboroički dermatitis na vlasištu, licu i pelenskoj regiji zbog povećane aktivnosti lojnih žlijezda koju potiču transplacentarno preneseni hormoni majke. Ponekad je klinička slika toliko intenzivna da je nalik psorijazi (tzv. napkin psoriasis). Smatra se da 20 posto djece s ovakvom kliničkom slikom u odrasloj dobi razvije psorijazu.

Neka dojenčad dobije žarko crvenilo oko anusa, i to najčešće nakon konzumiranja kiselog voća i povrća, dok druga razviju alergijski dermatitis nakon primjene kozmetičkih pripravka, osobito mirisnih, vlažnih jednokratnih maramica koje se često koriste pri higijeni kod mijenjanja pelena. Tipično je da je kod djece s atopijskim dermatitisom pelenska regija gotovo uvijek pošteđena upale.

"Treba upozoriti da postoje i sistemske bolesti koje mogu biti praćene upalom kože u pelenskoj regiji", upozorava dr. Jadranka Sokol, napominjući da su to acrodermatitis enteropatica (nedostatak cinka), histiocitoza Langerhansovih stanica, Leinerova bolest i dr.

Ozbiljnija stanja

Jednokratne pelene upijaju tekućinu, ali sprečavaju pristup zraka. Ipak, manje su štetne od plastičnih gaćica. Koriste li se pak platnene pelene koje propuštaju mokraću i dopuštaju pristup zraka, iznimnu pažnju treba posvetiti pranju, osobito ispiranju: što manje kemikalija, bez omekšivača, dvostruko ispiranje. I ostaci praška mogu biti uzrokom pelenskog osipa.

Dođe li do upale, dijete nastojte ostaviti koliko kod dugo možete bez pelena, kako bi se “prozračila” upaljena koža. Ako koža vlaži, mogu se nakratko primijeniti i oblozi fiziološke otopine. Koristite zaštitnu kremu kod svakog mijenjanja pelena i zapamtite da dječji prašak nije zamjena za zaštitnu kremu. On se primjenjuje na zdravoj i suhoj koži da bi se spriječilo trenje kože.

Pedijatru pođite ako je dijete mlađe od šest tjedana, ako se uz osip jave gnojni prištevi ili kraste, osip prati povišena temperatura, otečeni limfni čvorovi ili velike kvrge, ako ne izgleda dobro ili gubi na težini, širi li se osip izvan pelenske regije te kada se stanje ne popravlja ni nakon dva do tri dana, unatoč liječenju.

Kako biste izbjegli pojavu ove neugodne pojave pelene mijenjajte čim su mokre ili prljave. Novorođenčetu treba pelene promijeniti i po 12 puta na dan, a dojenčetu 6 do 8 puta dnevno.

Kožu perite toplom vodom i brišite mekim pamukom

"Pojavu pelenskog osipa možemo spriječiti češćim mijenjanjem pelena, svaka dva sata, korištenjem jednokratnih pelena, a ako se koriste platnene pelene, treba paziti da su dobro isprane od deterdženata. Kod svakog previjanja kožu treba oprati toplom vodom i obrisati mekanom, pamučnom tkaninom te namazati zaštitnom kremom, najčešće s cinkovim oksidom, kakvih je danas na tržištu veliki izbor.

Kada se osip pojavi, liječenje se provodi prema kliničkoj slici, u najtežim slučajevima kratkotrajno se primjenjuju kortikosteroidi, bilo sami ili uz dodatak antimikotika ili antibiotika za lokalnu primjenu. Pelenski osip uglavnom ne traje dugo i pravilnom njegom brzo se sanira, a u slučaju da je praćen kožnim promjenama na drugim dijelovima tijela, potreban je pregled kod dermatologa", kaže dr. Jadranka Sokol. 

Posjeti missMAMA