Sindrom iznenadne dojenačke smrti  (SIDS) dokumentiran je kroz povijest i čak se pojavljuje u Bibliji - ali do sada nije preciziran točan uzrok ovog fenomena, iako je bio povezan sa svime, od načina spavanja dojenčadi do izbora načina života.

Sada, nova i revolucionarna studija, koju je proveo znanstvenik koji je izgubio bebu od SIDS-a prije gotovo 30 godina, vjerojatno je pronašao čvrst odgovor koji će uvelike pomoći proučavanju sindroma u budućnosti. Studija je provedena u The Children's Hospital Westmead u Sydneyu i objavljena je u najnovijem izdanju The Lancet's eBioMedicine, nadolazećem izdanju za lipanj 2022.

Godinama su znanstvenici vjerovali da je SIDS – iznenadna smrt dojenčeta tijekom spavanja u prvoj godini života – povezana s 'greškom' koja uzrokuje da se neke bebe ne prepadnu ili probude ako prestanu disati dok spavaju. No do sada nitko nije točno znao što je uzrok tome. Ova studija je pokazala da je enzim butirilkolinesteraza (BChE) - enzim vitalan za uzbuđenje mozga - značajno niži u beba koje su umrle od SIDS-a.

Tim australijskih istraživača otkrio je biokemijski marker u krvi koji bi mogao pomoći i ukazati koje su bebe u riziku od sindroma iznenadne smrti novorođenčadi (SIDS), što je napredak za koji kažu da otvara put ka budućim intervencijama za sprečavanje tragedija.

U njihovoj studiji, bebe koje su umrle od SIDS imale su niže nivoe enzima zvanog butirilholinesteraza (BChE) ubrzo nakon rođenja, rekli su istraživači. BChE ima glavnu ulogu kod  uzbuđenja mozga, a niska razina bi smanjila sposobnost bebe koja spava da se probudi ili reagira na okruženje.

Nalazi ne samo da nude nadu za budućnost, već i odgovore za prošlost, rekla je u priopćenju voditeljica studije, Dr. Carmel Harrington iz Dječje bolnice u Westmeadu u Australiji.

"Naizgled zdrava beba koja ide na spavanje, a ne budi se noću je mora svakog roditelja i do sada nije bilo apsolutno nikakvog načina da se zna koje će dijete podleći", rekla je Harrington. Ona je dodala da to više nije slučaj.

"Pronašli smo prvi marker koji ukazuje na ranjivost prije smrti", rekla je Harrington.

Koristeći mrlje krvi uzete pri rođenju kao dio programa probira novorođenčadi, Harringtonov tim je usporedio nivoe BChE kod 26 beba koje su kasnije umrle od SIDS, 41 bebe koja je umrla od drugih uzroka i 655 preživjelih beba.

Činjenica da su razine enzima bile značajno niže kod novorođenčadi koja su kasnije umrla od SIDS ukazuje da su te bebe bile inherentno ranjive na disfunkciju autonomnog živčanog sustava, koji kontrolira nesvjesne i nevoljne funkcije u tijelu, rekli su istraživači.

Mreža dječjih bolnica u Sidneyju u Australiji nazvala je ovo otkriće "prvim otkrićem u svijetu".

Nesposobnost ili neuspjeh da se dijete probudi kada je to prikladno "dugo se smatra ključnom komponentom ranjivosti novorođenčeta" na SIDS, rekao je istraživački tim "The Lancet' s eBio Medicine".

SIDS je neobjašnjiva smrt naizgled zdravog djeteta dok spava. Harringtonova je izgubila vlastito dijete od SIDS prije 29 godina i posvetila je svoju karijeru istraživanju stanja, navodi se u priopćenju.

Dalja istraživanja "treba hitno poduzeti" kako bi se utvrdilo da li rutinsko mjerenje BChE potencijalno može pomoći u sprečavanju budućih smrti od SIDS, rekli su istraživači.