"Vratila sam se na posao kad je Eleni napunila šest mjeseci jer smo podstanari i nikako nisam mogla ostati doma s primanjima koja bi nam pokrila stanarinu i režije. Muževa plaća je većinom u kreditu za auto, zahvaljujući švicarcima", priča Vida Bilogrević Gatolin. Mama 15-mjesečne Eleni i profesorica biologije i kemije koja radi u jednoj osnovnoj školi u Zagrebu, našla se pred zidom. Kako organizirati čuvanje bebe koja još pola godine ne može krenuti u jaslice?

"Bilo je teško uskladiti čuvanje bebe, ali zahvaljujući ravnateljici i kolegici zaduženoj za satnicu, najčešće sam uspjela stizati na vrijeme preuzeti bebu da muž može na posao. On je stalno popodnevna smjena, a ja jutarnja i malo vremena uspijevamo provesti zajedno. Svaki zajednički trenutak istinski cijenimo. Bilo je jako teško naviknuti se na takav tempo, pogotovo jer dojim i željela sam nastaviti dojiti i dalje", kaže mama. 

Cijenimo zajedničke trenutke

Eleni je tako bila na sjednicama, informacijama za roditelje, priredbama i ostalim maminim obvezama u školi. "Naš glavni modni dodatak bile su, i još su, raznorazne nosiljke. Kolege su se uvijek čudili kako je mirna, kako se lijepo igra i ne ometa naš rad. Naravno, često su pomogli i moj brat, njegova djevojka, ali i muževa baka, tako da su pričuvali Eleni najčešće za vrijeme popodnevnih informacija", kaže mama Vida i objašnjava da se popodneva s kćeri svode na šetnje, igru u parku ili kod prijatelja. 

"Uživamo u svakom zajedničkom trenutku i veselimo se vikendu kad vrijeme provodimo kao obitelj - ponosni roditelji sa svojom predivnom kćeri", dodaje te priznaje da se ne bi vratila na posao nakon šest mjeseci da nije morala. 

"Djeca jako brzo rastu i svaki trenutak proveden s njima je neprocjenjiv i neponovljiv. Nažalost, živimo u takvom vremenu gdje je sve podređeno novcu i, iako smo i muž i ja zaposleni, svaki mjesec svodi se na golo preživljavanje. Zapitam se koliko je tek teško majkama zaposlenim u shopping centrima i na drugim radnim mjestima gdje su vezane smjenama od po osam i više sati", priča mama i dodaje da je njoj lakše jer se za nastavu priprema i ispravlja testove kad beba spava.

Idealno bi bilo ostati s djetetom do treće godine

Predsjednica Udruge Vrtić za sve Marija Šinković Bečić kaže da je unatrag godine dana posebno aktualan problem predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu od 6 do 12 mjeseci. 

"U Udruzi smatramo da bi bilo idealno kada bi djeca mogla ostati s majkama ili očevima do treće godine života kod kuće, no gospodarska situacija i tržište rada često zahtijevaju od roditelja da prekinu i Zakonsko osigurano pravo porodiljnog dopusta koje omogućava ostanak roditelja s djetetom do prve godine života", kaže i objašnjava da upravo tu dolazi do problema jer roditelji često nemaju kamo s djecom, a moraju se vratiti na posao.  

Zakon propisuje da se predškolski odgoj i obrazovanje organizira i provodi za djecu od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu. Ovom zakonskom odredbom osigurava se mogućnost zbrinjavanja djece roditeljima koji se moraju ranije vratiti na posao, no u praksi to nije tako.

"U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa navode da bi se ova mogućnost ostvarila, potrebno je osigurati uvjete propisane Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe. To znači da se u odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi od navršenih 6 do 12 mjeseci može uključiti najviše petero djece. Prema članku 27. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe s petero djece jasličke dobi od šest mjeseci do navršene prve godine života u 10-satnom programu radi najmanje tri odgojitelja. Naime svaki dječji vrtić, pa i onaj najmanji može pružati usluge zbrinjavanja djece jasličke dobi (od 6 do 12 mjeseci života), ali je osnivač dužan osigurati navedene uvjete ako će vrtić provoditi ovakvu vrstu programa", kaže.

Samo tri vrtića u Hrvatskoj za mlađe od godinu dana

Prema podacima za 2014. godinu u Republici Hrvatskoj samo tri dječja vrtića imaju odobrenje za provedbu programa s djecom od navršenih 6 do 12 mjeseci života. Dva takva vrtića su u Zagrebu (Medvešćak i Duga), a jedan vrtić u Rijeci (CPO Turnić).  

Predsjednica Udruge Vrtić za sve naglašava da su roditelji u drugim mjestima najčešće primorani potražiti druge oblike i načine čuvanja djece ako se moraju vratiti na posao prije djetetovog prvog rođendana. 

"U zadnje vrijeme najčešće se koristi usluga stručne dadilje. No, nemaju svi roditelji financijskih sredstava za usluge dadilje, stoga su neki primorani izvoditi vrtoglave poduhvate od promjena smjena do ostalih kombinacija s rodbinom ne bi li netko pričuvao dijete dok rade.  Na svu sreću još uvijek je broj takvih slučajeva vrlo mali, no trend se iz godine u godinu povećava, stoga je nužno razmatrati mogućnost povećanja kapaciteta odgojno-obrazovnih ustanova koje će omogućiti adekvatnu skrb za djecu od 6 do 12 mjeseci dok njihovi roditelji rade", kaže, ali ipak ističe da bi društvo trebalo poštovati, bez obzira na gospodarsku situaciju, temeljna prava roditelja.

"Činjenica da je u najranijoj dobi roditelj najbolji odgajatelj djetetu, nužno je osiguravanje minimuma roditeljskih prava od strane poslodavaca do lokalne i državne vlasti. Republika Hrvatska je potpisnica Konvencije o radnicima s obiteljskim obvezama, broj 156, a u članku 5. točki B stoji da je država dužna i obvezna skrbiti se o djeci predškolske dobi. Stoga nema isprike za nepoštivanje prava djece i roditelja, samo je možda potrebna dobra volja kako bi se konačno i u praksi osigurala prava djece, roditelja, odgajatelja", kaže i dodaje da je problem predškolskog odgoja i obrazovanja problem cijele države i svih građana.

Nedovoljno jaslica u velikim gradovima

"Briga o najmlađima je briga o našoj budućnosti stoga je nedopustivo prepustiti roditelje i djecu alternativnim rješenjima, a to podrazumijeva podršku za dječji nesmetani intelektualni razvoj te zadovoljavanje primarnih potreba i prava", kaže i objašnjava da iako Hrvatska ima izvrsno postavljen standard predškolskog odgoja i obrazovanja, koji je i Europska komisija preporučuje kao jedan od najpotpunijih standarda u Europskoj uniji, za sada je on još uvijek u nekim područjima Hrvatske neostvaren.

"Prema podacima Ministarstva znanosti obrazovanja i športa više od 90 posto dječjih vrtića, od 793 dječja vrtića, ima potpunu usklađenost veličine ustanove i broja djece u odgojno-obrazovnim skupinama s Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe. U Ministarstvu navode kako problem čine veliki gradovi koji obuhvaćaju najveći broj djece - Zagreb, Split, Solin, Vinkovci, Osijek, osobito kada je riječ o broju djece u odgojno-obrazovnim skupinama jer nisu ili nisu dovoljno u zadnjih pet godina osigurali dovoljan broj smještajnih kapaciteta za sve potrebe roditelja", kaže.