Imati novorođenče kod kuće vrlo je zahtjevno razdoblje emocionalnih previranja, čak i u najboljim okolnostima. Bez obzira radi li se o prvoj ili četvrtoj bebi, tjeskoba je uobičajen osjećaj u to vrijeme. Međutim, kod nekih žena anksioznost se može početi postupno razvijati i ometati njezinu sposobnost uživanja i brige o bebi i o sebi. Nažalost, čak i pružatelji medicinske skrbi mogu propustiti znakove produljene postporođajne anksioznosti, ponekad je pogrešno označavajući kao postporođajnu depresiju ili pripisujući svim naglim životnim promjenama. Mnogi ljudi ne znaju da je moguće istovremeno imati anksiozni poremećaj i depresiju.

Anksioznost i strahovi

Anksioznost je prirodni odgovor našeg organizma koji doživljavamo kada se osjećamo nesigurno ili ugroženo. Umjerena količina novih strahova i briga normalna je i očekuje se u ovo vrijeme promjena. No, ako osjećaš popriličnu količinu tjeskobe, bilo bi korisno prvo saznati više o tome što je tjeskoba i kako se ona može pojaviti kod novih mama. Anksioznost možemo iskusiti u sljedećim područjima:

• U našim tijelima (povećani broj otkucaja srca, upaljeni želudac, stisnuta prsa i grlo, plitko disanje, gubitak apetita, poteškoće s padom ili spavanjem itd.)
• U našem umu (trkačke misli o budućnosti; zamišljanje najgoreg scenarija; preživljavanje; zabrinutost i opsjednutost itd.)
• U našim postupcima ili ponašanjima (izbjegavanje određenih situacija, aktivnosti, mjesta ili ljudi; pretjerano kontroliranje; traženje drugih za stalno uvjeravanje; višekratno provjeravanje stvari; dodatni oprez i oprez, itd.)

Ostali mogući znakovi anksioznosti tijekom razdoblja nakon porođaja:

• gubitak apetita
• poteškoće sa spavanjem
• razdražljivost
• napetost mišića (bolovi u vratu i ramenima, bolovi u leđima, trzanje mišića)
• poteškoće s koncentracijom i fokusiranjem
• zaboravnost

Biti odgovoran za majušnog čovjeka jedna je od najnevjerojatnijih - i najstrašnijih, ali i najčudesnijih stvari! Ali evo dobrih vijesti; bez obzira što te more određene brige i strahove, znaj da nisi sama! Zbog toga smo napravili popis čestih strahova novopečenih mama te ponudili rješenje za svaki od njih.

1. Činim li sve kako bih spriječila SIDS (sindrom iznenadne dojenačke smrti)?

Na vrhu liste strahova novih roditelja nalazi se sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS), poznat i kao smrt dječjeg krevetića jer se to obično događa tijekom spavanja. Zapravo, više mama priznaje da je probudila uspavanu bebu jer je htjela provjeriti diše li. No dok SIDS (neobjašnjiva smrt naizgled zdrave bebe mlađe od 12 mjeseci) nema konačni uzrok, istraživači znaju da određeni čimbenici dovode djecu u rizik. Glavni među njima je uspavljivanje bebe licem na trbuhu ili na boku. Zapravo, nakon što je Američka pedijatrijska akademija objavila kampanju "Povratak u san", incidencija SIDS-a u Sjedinjenim Državama smanjila se za 53 posto tijekom sljedećeg desetljeća. Da bi slijedila preporuke AAP-a za siguran san, uvijek položi bebu na leđa. Također bi trebala položiti svoju bebu na čvrsti madrac i držati sve mekane predmete (poput jastuka, prepariranih životinja, labave posteljine ili odbojnika za krevetiće) izvan krevetića. 

2. Nikad neću prespavati cijelu noć i imati vrijeme za sebe 

Postoji razlog zbog kojeg se mnogi ne mogu sjetiti svog djeteta dok je bilo novorođenče. To je poput traume uslijed nedostatka sna koju smo namjerno potisnuli negdje duboko u sebi. Međutim, to je ipak samo faza. Tvoje dijete će s vremenom spavati dulje i nećeš tako često držati u naručju svoje dijete - što će ti kasnije i nedostajati.  

3. Što ako moja beba dobije "ravnu glavu"?

Kako se osjećati bolje u vezi s tim: Sindrom ravne glave (medicinski poznat kao plagiocefalija) događa se kada se na stražnjoj ili bočnoj strani djetetove glave razvije ravno mjesto. I iskreno, ovo je prilično često (jedno istraživanje pokazalo je da je gotovo polovica sve dojenčadi u dobi od 7 do 12 tjedana imala plagiocefaliju). Ali možeš se opustiti, mama - ovo se obično rješava samo od sebe. (Koliko odraslih si vidjela u šetnji s ravnom glavom? Ne puno).No, postoji nekoliko jednostavnih načina za sprečavanje sindroma ravne glave, uključujući izmjenu položaja bebine glave tijekom spavanja Sve dok budete išli u korak s liječničkim posjetima, vaš liječnik može biti siguran da se sve razvija na odgovarajući način.

4. Što ako pokušam očistiti pupak djeteta i slučajno otvorim krastu?

Kako se osjećati bolje zbog toga: Pedijatri zapravo preporučuju da ga ni ne diraš. Umjesto toga, samo održavaj područje suhim i izlažite ga zraku što je češće moguće kako bi pomogli isušivanju kraste. Preskači kadu dok krasta ne padne (to bi se trebalo dogoditi u roku od tjedan ili dva) i umjesto toga se odluči za spužvaste kupke. 

5. Što ako moja beba zaostaje u razvoju?

Kako se osjećati bolje u vezi s tim: Pa, evo jedne stvari koju ne treba raditi: nemoj uspoređivati svoju bebu s drugom bebom. Svaka je beba jedinstvena i razvijat će se vlastitim tempom. To ne znači da se prekretnice trebaju zanemariti, ali ne brini ako beba malo rani ili kasni - misli na njih kao na opće smjernice umjesto na čvrsta pravila. Još jedna važna stvar koju treba imati na umu jest da su ove prekretnice zapravo rasponi (npr. dijete može početi hodati bilo kad između 9 i 16 mjeseci). Ali ako si zabrinuta zbog nečega, porazgovaraj s pedijatrom. 

6. Što ako joj je prehladno / pretoplo?

Jedna mama rekla nam je da je prvih nekoliko tjedana života svoje kćeri provela potpuno zaokupljena temperaturom: "Je li joj prevruće? Prehladno? Ima li dovoljno slojeva odjeće na njoj?" Kada je riječ o dječjoj sobi, stručnjaci kažu da je idealna temperatura između 20 ° C i 22 ° C .

7. Što ako nastupi novi potres? 

Doživjeti snažan potres vrlo je zastrašujuće iskustvo, a dani, tjedni i mjeseci koji slijede mogu biti veoma stresni. Strah vrlo često može potrajati i nekoliko mjeseci nakon potresa. Ipak, znaj da ćeš se s vremenom oporaviti, posebno uz podršku obitelji, rođaka, prijatelja, zajednice i organizacija za pomoć. Kako bi se riješila anksioznosti povezanih s potresom važno je da imaš svoju rutinu. Pokušaj se čim prije, koliko god je to moguće, vratiti u 'normalu'. Rutina čini da se roditelji i djeca osjećaju sigurnom i pomaže im brže proraditi eventualnu traumu. Koristi mindfulness tehnike za otpuštanje tjeskobe i meditacije. Postoje vježbe disanja, progresivna mišićna relaksacija ili mindfulness vježbice koje možeš raditi zajedno s djetetom. Čak i u najtežim situacijama, pokušaj pronaći neki pozitivan aspekt i pokušaj zadržati pozitivan stav i nadu u bolju budućnost.

Pozitivan i optimističan pogled pomaže djeci da pozitivno gledaju na stvari u svijetu oko sebe. 

Sve nove mame (koje su to postale rođenjem, posvajanjem ili udomljavanjem djeteta) od 1.1.2020. do 28.2.2021. ostvaruju pravo na promociju u A1 ponudi koja uključuje do 500 kn popusta na uređaj uz tarife Savršena i Bezbrižna, kao i dodatne pogodnosti povezane u MOZAIK.