Zašto je važno spavanje?

Spavanje je dio našeg života, sva živa bića trebaju san, a osobito je važan za djecu jer izravno utječe na psihički i fizički razvoj. Tijekom budnosti postupno se narušava fiziološka ravnoteža u organizmu pa je spavanje nužno kako bi se ta ravnoteža ponovno uspostavila. Ritam budnosti i spavanja reguliran je ritmom dana i noći. Usklađivanje ova dva ritma započinje otprilike šest tjedana po rođenju djeteta, a ravnomjerni ciklusi uspostavljaju se nakon tri do šest mjeseci. Do druge godine, većina djece više vremena provede spavajući, a prema nekim istraživanjima, 40 posto djetinjstva provedu spavajući.

Postoje dvije vrste sna:  NON-REM faza ili pasivni san za vrijeme kojeg je pojačana opskrba mišića krvlju, energija se pohranjuje, tkivo se obnavlja i raste, izlučuju se hormoni za rast i razvoj te REM faza ili aktivni san za vrijeme kojeg je mozak aktivan i u kojem sanjamo. Tijelo nam je mirno, disanje i puls su nepravilni.

Bebe provedu 50 posto vremena u svakoj od ovih faza koje se izmjenjuju otprilike svakih 50 minuta. U prosjeku, u dobi od šest mjeseci REM faza zauzima oko 30 posto sna. Kad dijete dosegne predškolsku dob, faze se izmjenjuju otprilike svakih 90 minuta.

Novorođenčad (1 do 2 mjeseca)

Kod novorođenčadi ciklusi budnosti i spavanja povezani su s osjećajem gladi, potrebom za presvlačenjem i pažnjom. Dnevno spavaju od 10.5 do 18 sati, s periodima budnosti od 1 do 3 sata. Periodi spavanja nepravilno se izmjenjuju i mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Za vrijeme sna, često su aktivni, istežu se, miču rukicama i nožicama, smiju se i sišu. 

Pospanost novorođenčeta lako je uočiti  pa, kad primijetimo da je beba grintava, plačljiva ili primjerice trlja okice, najbolje ju je odmah, prije nego li nam na rukama zaspe, staviti u krevetić. Djeca koja se naviknu uspavljivati na rukama, kada se probude u tijeku noći, žele ponovno zaspati na isti način, ona jednostavno ne znaju drugačije usnuti. Ipak važno je stvoriti rutinu prije spavanja s djetetom i to u njegovoj/njezinoj sobi i krevetiću, primjerice kupanje, pelena, pidžama, hranjenje, kratka uspavanka ili pjesmica. Kada ju stavite u krevetac, ako niste u blizini, dajte joj jedan predmet - jastuk ili  dekicu koja ima vaš miris- bebe imaju posebno razvijen osjet njuha, isto će vašu bebu lakše smiriti kad se tijekom noći probudi.  Također, kako biste kod djeteta razvili naviku spavanja noću, tijekom dana im se više posvetite i držite ih aktivnima, a kako se približava noć atmosfera oko djeteta bi trebala biti tiša, mirnija, a prostorija zatamnjenija. 

Spavanje i dojenčad (3 do 11 mjeseci)

Nakon napunjenih šest mjeseci, noćna hranjenja više nisu potrebna i mnoga djeca spavaju cijelu noć. Kao i kod novorođenčadi, i u ovoj dobi bi bilo dobro djecu staviti u krevet u trenutku kad primijetite da su pospani i umorni, ali su još uvijek budni.

Neka vrijeme polaska na spavanje svaki dan bude isto, a soba u kojoj dijete spava tiha, zatamnjena, hladna i bez buke izvana kako se djetetov san ne bi prekidao. Ipak, nemojte stvarati ni umjetnu tišinu, već pustite da se uspava uz uobičajene zvukove. 

Spavanje i djeca u dobi od 1 do 3 godine

Djeci ove dobi potrebno je dnevno 12 do 14 sati sna. Spavanje tijekom dana sada predstavlja jedan neprekinuti period u trajanju od jednog do tri sata. Potrebno je paziti da dijete ne spava u kasnim poslijepodnevnim satima jer bi to moglo odgoditi pravovremeno usnivanje noću. Česti su noćni strahovi i noćne more.

Potrebno je održati raspored spavanja i ostati dosljedan te omogućiti djetetu da stalno spava na istom mjestu. U ovom razdoblju djeca često imaju određeni objekt sigurnosti poput dekice ili plišane igračke s kojima spavaju - slobodno im dopustite da ih zadrže. 

Spavanje i predškolci (3 do 5 godina)

Predškolci spavaju obično između 11 i 13 sati. Nakon pete godine većina više ne spava u tijeku dana. Kako im se razvija imaginacija, česti su noćni strahovi i noćne more, neki počnu i mjesečariti. U ovom razdoblju i nadalje zadržite uobičajeno vrijeme i stalno mjesto spavanja.

Potaknite neku opuštajuću rutinu koja se odvija u sobi u kojoj dijete spava (čitanje priče, pjevanje, slušanje glazbe i sl.). Svakako u dječjoj sobi nemojte držati televiziju i računalo. 

Spavanje i djeca školske dobi

Djeci školske dobi potrebno je 10 do 11 sati sna. To nije čudno budući da školarci imaju sve više obveza, tu je učenje i pisanje domaćih zadaća, pa treninzi i/ili primjerice glazbena škola. Također, počinju pokazivati sve veći interes za TV, računalo, internet, proizvode koji sadrže kofein (Coca Cola, kava, čaj) što može pak utjecati na poteškoće s usnivanjem, pojavljivanje noćnih mora te buđenje u tijeku noći.

Neka istraživanja pokazala su kako je gledanje televizije neposredno prije spavanja povezano s odbijanjem odlaska u krevet, poteškoćama usnivanja, anksioznošću prije spavanja te s manjom ukupnom količinom sna. Bilo kakve poteškoće ili nepravilnosti povezane sa spavanjem mogu voditi ka čestim promjenama raspoloženja, poteškoćama u ponašanju kao i na djetetovu sposobnost učenja u školi. 

Pročitajte i druge članke u specijalu "Vodič za neispavane roditelje"!