Kako znati je li beba spremna za uvođenje dohrane?
Bebe koje započnu s dohranom prije šestog mjeseca, mogu propustiti ključne nutritivne vrijednosti koje bi primile isključivo putem majčinog ili adaptiranog mlijeka. "S druge strane, upoznavanje beba s dohranom prekasno - povezano je s nedostatkom mikronutrijenata, alergijama i siromašnijom prehranom kasnije u životu", objašnjava Chloe M. Barrera iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Obrazloženje stručnjaka je da majčino i adaptirano mlijeko sadrže specifične nutrijente koje bebe trebaju prvih šest mjeseci, a koji su ključno razdoblje u njihovom razvoju. Omogućiti bebama da jedu drugu hranu može smanjiti njihove šanse da dobiju te ključne nutrijente koje bi dobile samo iz mlijeka.
Zašto neki preporučuju dohranu početi s 4, a neki sa 6 mjeseci?
"Do navršenih šest mjeseci bebinog života najbolje je dojiti, a nakon šest mjeseci je potrebno krenuti s dohranom jer majčino mlijeko tada više nije nutritivno i energetski dovoljno. Oko početka dohrane, odnosno hoće li to biti s navršenih šest mjeseci ili nakon četiri, još uvijek se lome koplja i smatram da je najbolje odluku prepustiti roditeljima, naravno u dogovoru s pedijatrom. Najvažnije je da dijete može sjediti, samostalno držati glavu, da može koordinirati ručice, usta i oči, da može žvakati. Ako dijete ima grčeve do negdje trećeg, četvrtog mjeseca naravno da mu se neće gurati dohrana. Ako dijete brzo napreduje, jače je, aktivnije, traži veći energetski unos, onda će i dohrana krenuti ranije", kaže Mirna Trumbetaš, dipl. ing. nutricionizma.
Prerano uvođenje dohrane može dovesti do alergijskih reakcija, probavnih problema, zatvora, proljeva, dok ako se predugo čeka može doći do odbijanja hrane, smanjenja težine, tj. zaostataka u fizičkom i mentalnom napretku.
Nakon šestog mjeseca djetetov probavni sustav spreman je i za voće, povrće i žitarice bez glutena. "Neki kažu da je bolje početi s povrćem kako bi djeca lakše prihvatila takve okuse, jer voće će svakako prihvatiti, ali odluka je na roditelju. U početku se pripremaju vrlo male porcije, jer u interesu nam je da dijete jede svježu hranu", savjetuje te dodaje da se pripremljene kašice mogu čuvati do nekoliko sati, ali bolje je pripremiti mali obrok da ne bacamo hranu.
Važno je djetetu davati jednu po jednu namirnicu, ne dvije odjednom, da razmak između dviju namirnica bude do pet dana, da se može vidjeti i ustanoviti zbog koje hrane je došlo do eventualne alergijske reakcije. Normalno je da dijete i odbije neke namirnice, ali roditelji si trebaju dati vremena, biti strpljivi i pozitivni, namirnicu mogu ponovno ponuditi za nekoliko dana.
Fizički pokazatelji
Da je dijete spremno upoznati se s hranom na žlicu znat ćeš kada počne pokazivati određene fizičke znakove:
- kontrola glave - beba je sposobna držati glavu uspravno, što je izuzetno važno kako se ne bi ugušila tijekom hranjenja
- uspravno sjedenje - beba treba moći sjediti uspravno kako bi mogla jesti hranu na žlicu, ali to ne znači da mora sjediti samostalno, dovoljno je već i ako sjedi uz tvoju pomoć ili pomoću naslona
- jezični refleks - kad je spremna za krutu hranu, umjesto da ju proguta beba će početi jezikom gurati hranu iz usta. Tada samo treba nastaviti s hranjenjem dok ne počne gutati kašicu i dok se ne privikne na novi način hranjenja
- stavljanje stvari u usta - čim beba počne stavljati svoje prste ili igračke u usta znači da je spremna upoznati se s kašicama
- traži sve više mlijeka - bilo da dojite ili je beba na mliječnoj formuli, ako primijetite da joj to više nije dovoljno, vrijeme je za kašice
Ako nisi sigurna u ove pokazatelje ili ih nisi zamijetila, uvijek možeš porazgovarati s djetetovim pedijatrom.