"Ukoliko roditelj odluče da će bebu hraniti u skladu s principima i pravilima vegetarijanske prehrane valja napomenuti izrazitu potrebu njihove edukacije kako bi uvođenjem dohrane dojenčetu osigurali sve potrebne prehrambene tvari i spriječili nastanak deficitarnih bolesti", kaže nutricionistica dr.sc. Mihela Dujmović.

U dobi do šest mjeseci treba naglasiti važnost i preporuku dojenja i majčinog mlijeka. Naime, glavni se problem javlja pri nemogućnosti dojenja i odabira adekvatnog zamjenskog mlijeka za prehranu bebe.

"Mliječni pripravci namijenjeni prehrani dojenčadi pripremljeni su modifikacijom kravljeg mlijeka što najčešće neće biti prihvatljiv odabir pri toj odluci. Na tržištu postoje pripravci na bazi soje, dakle, bez kravljega mlijeka. Prema preporukama pripravci na bazi soje nisu namijenjeni za prehranu zdrave dojenčadi, već samo one djece koja zbog zdravstvenih razloga ne smiju primati kravlje mlijeko (galaktozemija, intolerancija laktoze, reagenski tip alergije na proteine kravljeg mlijeka)", naglašava nutricionistica.

Pravilno kombiniranje namirnica

Vrijeme uvođenja dohrane je kao i za ne-vegetarijance između 4. i 6. mjeseca starosti kao i odabir namirnica s kojima će se dohrana započeti (žitarice, voće i povrće).

"U starijoj dobi, kada se inače počinju uvoditi meso i riba, kod djece vegetarijanaca pažnju treba usmjeriti na pravilno kombiniranje namirnica biljnog podrijetla (mahunarke i žitarice) kao izvora bjelančevina odnosno esencijalnih aminokiselina te adekvatnih ulja kao izvora omega-3-masnih kiselina (repičino, laneno)", kaže nutricionistica, a dodaje da osim mahunarki i cjelovitih žitarica u prehranu kao izvor bjelančevina valja uvesti sjemenke (suncokret, buća, sezam) i orašaste plodove (lješnjak, badem, orah) u obliku i količini prilagođenoj dobi djeteta.

Željezo, kalcij i vitamini D i B12

Nutricionistica ističe da pri planiranju svakodnevne prehrane treba voditi računa o adekvatnom unosu željeza, kalcija,vitamina D i vitamina B12.

"Zeleno lisnato povrće, mahunarke, sušeno i orašasto voće,  bobičasto voće i cjelovite žitarice predstavljaju dobar izvor željeza, a radi bolje apsorpcije potrebno ih je kombinirati s  povrćem ili voćem koje sadrži vitamin C. Izvor kalcija u prehrani djece vegetarijanaca su  tamnozeleno lisnato povrće, sušeno voće, sjemenke te mahunarke. Vitamin B12  ne nalazi se u dovoljnim količinama u namirnicama biljnog podrijetla te je pri planiranju vegetarijanske prehrane djeteta potrebno voditi računa o njegovoj suplementaciji", objašnjava nutricionistica.

Svakodnevni boravak na svježem zraku i suncu potaknut će proizvodnju D vitamina, ali ne treba zanemariti preporuku pedijatara o davanju kapi vitamina D do navršene godine dana, a prema potrebi i kasnije, savjetuje nutricionistica Mihela Dujmović.

Veganska prehrana se ne preporučuje za djecu

Američko društvo za prehranu i Kanadsko udruženje dijetetičara smatraju da je pravilno planirana vegetarijanska prehrana zdrava, prehrambeno zadovoljavajuća i doprinosi zdravlju u prevenciji i liječenju različitih bolesti. U Europi ESPGHAN preporučuje da djeca koja su na vegetarijanskoj prehrani moraju dnevno dobiti zadovoljavajuću količinu (~ 500 ml) mlijeka (majčinog mlijeka ili formule) i mliječnih produkata, dok vegansku prehranu za dojenčad i djecu ne preporučuje.

"Stroga vegetarijanska prehrana, bez stručnog nadzora i pažljivog svakodnevnog planiranja i kombiniranja namirnica može dovesti do usporenja rasta i razvoja, poremećaja mineralizacije kostiju te do razvoja deficitarnih bolesti od kojih je najčešća sideropenijska anemija. Važno je voditi računa da nutritivna gustoća obroka bude adekvatna za dob (što znači da u toj maloj količini hrane koju dojenče može pojesti budu prisutne sve hranjive tvari potrebne za neometani rast i razvoj djeteta) te namiriti nedostatne minerale i vitamine", zaključuje nutricionistica.

Osigurajte svom djetetu energiju i hranjive tvari potrebne za optimalan rast i razvoj!